Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je prije dva dana Zakon o prebivalištu i boravištu građana. Ovim zakonskim aktom svaki građanin da bi se prijavio na određenu adresu, mora imati- dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu, posjedu stana i kuće, ili ovjeren ugovor o zakupu ili podstanarskom odnosu.
Zakon još nije ni stupio na snagu, a Klub Bošnjaka u ovom domu najavljuje da će Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnijeti apelaciju o ugrožavanju vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka. Oni, naime,tvrde kako kako će ovim zakonskim rješenjem najviše štete imati povratnici u Republiku Srpsku.
Zakon o prebivalištu i boravištu građana Bosne i Hercegovine već dvije godine je predmet rasprave u izvršnim i zakonodavnim institucijama.
Najviše zamjerki dolazilo je od predstavnika bošnjačkog naroda koji smatraju da će njegovim usvajanjem proces povratka tog naroda u Republiku Srpsku biti zaustavljen. Oni tvrde kako najviše kontroverzi izazivaju sljedeće odredbe:
Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana i kuće ili drugog objekta za stanovanje, ovjeren ugovor o zakupu ili podstanarskom odnosu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca. Nadležni organi su dužni u roku od pet godina izvršiti provjeru ispunjenosti neophodnih uslova. Ukoliko nadležni organ utvrdi da je državljanin Bosne i hercegovine prijavio prebivalište, suprotno odredbama člana osam, rješenjem će poništiti prebivalište.
Halid Genjac, predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u državnom parlamentu, kaže i kako će zbog ovih odredbi najviše štete imati povratnici, koji će, prema njegovim riječima, izgubiti pravo na ranija prebivališta, s obzirom da ga neće moći ostvariti na osnovu ličnih dokumenata ili dokaza o prijeratnom prebivalištu.
„Da bi se dobila pomoć za obnovu kuće, morate imati prijavljeno prebivalište, a ovdje se sada traži da imate kuću da biste prijavili prebivalište. Drugim riječima, povratnicima kojima je jednom spaljena kuća i zbog toga su protjerani, sada se traži da budu ponovo protjerani zato što nemaju kuće“, poručuje Genjac.
Sa zakonom se ne slažu ni u građanskoj koaliciji „1.mart“.
„Sporno je to što će se zaloupotrijebiti zakon, što će mnogi povratnici izgubiti mogućnost da se prijave na svoje prijeratne adrese življenja i što će otežati procedure povratka, odnosno realizacije Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, odnosno stvoriti probleme prilikom prijave prebivališta“, kaže Emir Suljagić, koordinator građanske koalcije „1.mart“.
Za Novića ništa sporno
„Prema Ustavu, svaki građanin ima pravo da se nastani na bilo kom dijelu Bosne i Hercegovine, a ovdje se prije svega misli na povratnike da se vrate u prijeratna mjesta prebivališta. Međutim, ovdje se instistira na tome da oni u svakom času budu prisutni u svom domaćinstvu i to je ono što nije dobro i što je sporno. Onda policajci imaju pravo da, ako ga ne nađu kod kuće, podnesu zahtjev o vođenju postupka protiv tog građanina“, kaže profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić.
Vijeće ministara BiH je još 2013. utvrdilo Zakon o prebivalištu i to na prijedlog tadašnjeg ministra civilnih poslova Sredoja Novića. Nović, koji je trenutno predsjedavajući Kluba srpskog naroda u državnom parlamentu, i danas ne vidi ništa sporno, tvrdeći da se radi o evropskom zakonu.
„Da je to zakon koji, siguran sam, nikome od građana Bosne i Hercegovine neće biti na štetu, i svi građani Bosne i Hercegovine će biti ravnopravni. Da je ranije usvojen, siguran sam da ne bi bilo prijava na lažne adrese“, ističe Nović.
U Domu naroda bh parlamenta, osim predstavnika srpskog, za zakon su glasali i delegati iz reda hrvatskog naroda.
„Da li je moglo bolje, vidjećemo. U svakom slučaju, mislim da je ovo rješenje, koje je ponuđeno, mnogo bolje od onoga kojeg imamo“, poručuje Bariša Čolak, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH.
Podsjetimo - Zakon o prebivalištu i boravištu BiH je još prije dvije godine usvojen u državnom parlamentu, nakon čega je Klub Bošnjaka u bh parlamentu ocjenu ustavnosti zatražio od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ova najviša sudska instanca je donijela presudu u kojoj se navelo da zakon ne ugrožava vitalni nacionalni interes.
Istovremeno, prošle godine je propao i pokušaj Republike Srpske da ovo pitanje riješi na entitetskom nivou.
Uprkos svemu, iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda bh. parlamenta novu apelaciju Ustavnom sudu najavljuju ponovo.
