U Bosni i Hercegovini, zbog siromaštva, sve je više građana koji nisu u mogućnosti platiti neku pravnu uslugu. Među njima je i Jasmin Durak iz Sarajeva. On se obratio uredu 'Vaša prava' u Sarajevu kako bi mu pomogao u rješavanju sudskog spora zbog, kako kaže, nezakonitog otpuštanja sa radnog mjesta:
„Obraćao sam se na dosta mjesta. Nisam imao novca da plaćam advokate i ostalo. Slučajno sam primijetio taj ured, pa mi je bilo i malo nezgodno da se obratim. Razmišljao sam dan, dva, tri. Na kraju sam popustio, 'ajd' da probam. Ljudi su me prihvatili, primili, izašli su mi stvarno u susret, tako da sam, recimo, osamdeset posto uspio. Nadam se da ćemo moj predmet dovesti do kraja.“
Istom uredu obratila se i Nermina Pavlović iz Sarajeva. Njoj je trebala besplatna pravna pomoć za razvod braka:
„Nisam imala sredstava za plaćanje. Preko Centra za socijalni rad sam saznala da su 'Vaša prava' povoljna, i da su uvjetni i daju pažnju ljudima. Otišla sam do njih da se obratim za pomoć, prva pomoć je bila za rastavu braka.“
Građani Bosne i Hercegovine trenutačno nemaju jednaka prava u dobijanju besplatne pravne pomoći na cijeloj teritoriji države. Ova oblast je za sada regulirana propisima koji se razlikuju od kantona do entiteta. Cilj je donijeti jedinstveni državni zakon kojim bi se harmonizirali postojeći propisi. Emir Prcanović, direktor Udruženja „Vaša prava“:
„Nužna potreba je da se čim prije donese okvirni zakon koji će harmonizirati situaciju, razbiti ovu fragmentiranost i omogućiti građanima Bosne i Hercegovine da na svakom teritoriju BiH osjete onu pravnu univerzalnost ljudskih prava i sloboda. Znači, da građanin u Bihaću, ukoliko dobije besplatnu pravnu pomoć, može svoja prava i interese, ukoliko to predmet spora zahtijeva, zaštititi na efikasan način pred sudom u Trebinju. Ili obrnuto.“
Na uspostavljanje jedinstvenog sustava pružanja besplatne pravne pomoći Bosna i Hercegovina se obavezala potpisivanjem međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Vijeće Europe obavezuje sve svoje članice da omoguće svojim građanima dobijanje besplatne i stručne pravne pomoći, kaže Aziz Mrđanović, pravni savjetnik u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH:
„Besplatna pravna pomoć je korisna zbog efikasnosti samog rada sudova. Pravovremenim informisanjem i pružanjem pravnih savjeta građanima, prije početka postupka, trebalo bi dovesti do smanjenja broja postupaka koji se pokreću zbog neznanja stranke o pravima i obavezama, te mogućnostima uspjeha u pojedinoj pravnoj stvari.“
Ravnopravan pristup pravdi svim građanima BiH, među kojem je i pružanje besplatne pravne pomoći, stoji i u preporukama koje je Europska komisija postavila pred BiH na drugom sastanku Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa. Milana Popadić, pomoćnica ministra pravde BiH pojašnjava:
„Evropska komisija zahtijeva da vlasti Bosne i Hercegovine usvoje okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u cilju osiguranja jednakih prava građana pred zakonom u cijeloj zemlji. I druga tačka – izražava se zabrinutost zbog nepostojanja posebnih odredbi o besplatnoj pravnoj pomoći u nekim kantonima Federacije BiH. Jedino šta smo mogli navesti i pravdati Bosnu i Hercegovinu jeste da je planom rada Ministarstva pravde BiH za 2013. godinu predviđena, nažalost, ponovo i po ne znam koji put, priprema i do kraja 2013. dostavljanje u proceduru nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.“
Nedorečenosti u zakonu u RS
Pored cilja da se određeni zakoni donesu, cilj je i da se ti zakoni i poštuju. U Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći RS, koji je donešen 2008. godine, postoje određene nedorečenosti, naglašava Milena Savić iz Centra za pružanje besplatne pravne pomoći u Zvorniku:
„Zakon nije obuhvatio pružanje besplatne pravne pomoći od strane centara za pružanje besplatne pravne pomoći kao institucije vlasti kad je u pitanju upravni postupak, tako da ljudi koji imaju potrebu za vođenjem upravnih sporova i postupaka, gdje se rješavaju najživotnija pitanja – na primjer traženje građevinske dozvole, neka odobrenja za gradnju i slično – nije u mogućnosti pružiti se besplatna pravna pomoć građanima.“
U Parlamentu BiH od 2006. godine našlo se nekoliko nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Predložena zakonska rješanja su odbijena jer nije bilo novca u proračunima za njihovu provedbu.
„Obraćao sam se na dosta mjesta. Nisam imao novca da plaćam advokate i ostalo. Slučajno sam primijetio taj ured, pa mi je bilo i malo nezgodno da se obratim. Razmišljao sam dan, dva, tri. Na kraju sam popustio, 'ajd' da probam. Ljudi su me prihvatili, primili, izašli su mi stvarno u susret, tako da sam, recimo, osamdeset posto uspio. Nadam se da ćemo moj predmet dovesti do kraja.“
Istom uredu obratila se i Nermina Pavlović iz Sarajeva. Njoj je trebala besplatna pravna pomoć za razvod braka:
„Nisam imala sredstava za plaćanje. Preko Centra za socijalni rad sam saznala da su 'Vaša prava' povoljna, i da su uvjetni i daju pažnju ljudima. Otišla sam do njih da se obratim za pomoć, prva pomoć je bila za rastavu braka.“
Građani Bosne i Hercegovine trenutačno nemaju jednaka prava u dobijanju besplatne pravne pomoći na cijeloj teritoriji države. Ova oblast je za sada regulirana propisima koji se razlikuju od kantona do entiteta. Cilj je donijeti jedinstveni državni zakon kojim bi se harmonizirali postojeći propisi. Emir Prcanović, direktor Udruženja „Vaša prava“:
„Nužna potreba je da se čim prije donese okvirni zakon koji će harmonizirati situaciju, razbiti ovu fragmentiranost i omogućiti građanima Bosne i Hercegovine da na svakom teritoriju BiH osjete onu pravnu univerzalnost ljudskih prava i sloboda. Znači, da građanin u Bihaću, ukoliko dobije besplatnu pravnu pomoć, može svoja prava i interese, ukoliko to predmet spora zahtijeva, zaštititi na efikasan način pred sudom u Trebinju. Ili obrnuto.“
Na uspostavljanje jedinstvenog sustava pružanja besplatne pravne pomoći Bosna i Hercegovina se obavezala potpisivanjem međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Vijeće Europe obavezuje sve svoje članice da omoguće svojim građanima dobijanje besplatne i stručne pravne pomoći, kaže Aziz Mrđanović, pravni savjetnik u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH:
„Besplatna pravna pomoć je korisna zbog efikasnosti samog rada sudova. Pravovremenim informisanjem i pružanjem pravnih savjeta građanima, prije početka postupka, trebalo bi dovesti do smanjenja broja postupaka koji se pokreću zbog neznanja stranke o pravima i obavezama, te mogućnostima uspjeha u pojedinoj pravnoj stvari.“
Ravnopravan pristup pravdi svim građanima BiH, među kojem je i pružanje besplatne pravne pomoći, stoji i u preporukama koje je Europska komisija postavila pred BiH na drugom sastanku Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa. Milana Popadić, pomoćnica ministra pravde BiH pojašnjava:
„Evropska komisija zahtijeva da vlasti Bosne i Hercegovine usvoje okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u cilju osiguranja jednakih prava građana pred zakonom u cijeloj zemlji. I druga tačka – izražava se zabrinutost zbog nepostojanja posebnih odredbi o besplatnoj pravnoj pomoći u nekim kantonima Federacije BiH. Jedino šta smo mogli navesti i pravdati Bosnu i Hercegovinu jeste da je planom rada Ministarstva pravde BiH za 2013. godinu predviđena, nažalost, ponovo i po ne znam koji put, priprema i do kraja 2013. dostavljanje u proceduru nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.“
Nedorečenosti u zakonu u RS
Pored cilja da se određeni zakoni donesu, cilj je i da se ti zakoni i poštuju. U Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći RS, koji je donešen 2008. godine, postoje određene nedorečenosti, naglašava Milena Savić iz Centra za pružanje besplatne pravne pomoći u Zvorniku:
„Zakon nije obuhvatio pružanje besplatne pravne pomoći od strane centara za pružanje besplatne pravne pomoći kao institucije vlasti kad je u pitanju upravni postupak, tako da ljudi koji imaju potrebu za vođenjem upravnih sporova i postupaka, gdje se rješavaju najživotnija pitanja – na primjer traženje građevinske dozvole, neka odobrenja za gradnju i slično – nije u mogućnosti pružiti se besplatna pravna pomoć građanima.“
U Parlamentu BiH od 2006. godine našlo se nekoliko nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Predložena zakonska rješanja su odbijena jer nije bilo novca u proračunima za njihovu provedbu.
