Zajednička komisija Narodne skupštine Republike Srpske(NSRS) i Vijeća naroda Republike Srpske nije uspjela usaglasiti tekst Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ovog bosanskohercegovačkog entiteta na sjednici održanoj u četvrtak, 2. decembra.
Ovo znači da Zakon ide na Ustavni sud Republike Srpske, koji će donositi odluku o njegovoj ustavnosti.
Zajednička komisija je pokušala da usaglasi tekst zakona, jer je pokrenut postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, na sjednici Vijeća naroda RS održanoj 18. novembra.
Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda Bošnjaka, za Radio Slobodna Evropa je kazao da, kako je uobičajeno na ovim sjednicama, nije došlo do dogovora. Poručio je da su spremni da idu i na Ustavni sud Bosne i Hercegovine(BiH).
“Ako Ustavni sud RS tako odluči, to će biti politička odluka, jer taj zakon je neustavan, i naravno da će se tražiti dalji mehanizmi zaštite, odnosno bit će to sigurno predmet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kazao je Okić.
Parlament Republike Srpske usvojio je 20. oktobra Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima kojim je predviđeno osnivanje entitetske agencije za lijekove i medicinska sredstva.
Na zakon je, u predviđenom roku, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Vijeće naroda RS čini 28 delegata, po osam delegata iz reda Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao predstavnika konstitutivnih naroda, te četiri delegata iz reda Ostalih.
Po proceduri, zakon na koji klub nekog naroda pokrene "pitanje zaštite nacionalnog interesa" se potom upućuje na usaglašavanje na Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. Ako ni tu ne bude kompromisa, o zakonu odlučuje Ustavni sud RS.
Osnivanje entitetske agencije za lijekove nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima oštro su osudile i Sjedinjene Američke Države (SAD) te Evropska unija (EU).
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR), neposredno prije usvajanja zakona, upozorili su kako entitetski zakon predstavlja "ozbiljno osporavanje nadležnosti Agencije za lijekove BiH", te da je ta agencija "jedina ovlaštena, sposobna i opremljena osigurati da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni".
Od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države.
Ona je osnovana nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, a u svom djelovanju preuzela je većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio je prenošenje i drugih nadležnosti sa države na entitet RS.
Dodik je najavio da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoje strukture.
