Ministri vanjskih poslova NATO-a zaključili su dvodnevni sastanak 2. decembra koji utire put reformama unutar transatlantskog Saveza. Alijansa se suočava s dvostrukim izazovima Rusije i Kine, kao i ključnim odlukama o situaciji u Afganistanu.
Na sastanku, održanom putem video linka 1-2. decembra članice NATO alijanse razgovarale su o tome kako se savez mora prilagoditi novim prijetnjama, uključujući "uporno agresivnu Rusiju" i "uspon Kine".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je 1. decembra u obraćanju novinarima, pred sastanak da će ministri razgovarati o ruskom "vojnom grupisanju" oko saveza i misiji u Afganistanu.
Rekao je i da će NATO savez "morati donijeti neke teške odluke" o misiji na sastanku ministara odbrane NATO-a planiranom za februar 2021.
Kina i Rusija - 'dvostruka prijetnja'
Izvještaj ekspertske grupe na 67 stranica koji iznosi prijedloge o ponovnom pokretanju saveza napominje da se, iako se NATO suočio s jednom velikom prijetnjom tokom hladnog rata, sada suočava s dva "sistemska rivala" - Rusijom i Kinom - zajedno s "trajnom prijetnjom terorizam".
Stoltenberg je rekao da su ministri razgovarali o "nastavku vojne izgradnje Rusije u susjedstvu NATO-a, kao i o kontroli naoružanja". Dodao je da se NATO prilagođava na poziciju prevencije "kako bi se mogao baviti ruskim destabilizirajućim akcijama".
Ministri su se složili da moraju nastaviti dijalog s Rusijom.
Takođe su izrazili podršku očuvanju ograničenja na nuklearno oružje i razvoju sveobuhvatnijeg režima kontrole naoružanja te pozdravili razgovore Rusije i Sjedinjenih Država uoči isteka njihovog bilateralnog sporazuma Novi START u februaru.
"Ne bismo se trebali naći u situaciji da ne postoji sporazum koji reguliše broj nuklearnih bojevih glava", rekao je.
Gruzija, Ukrajina, Nagorno-Karabah
Ministri su se bavili i pitanjima oko Gruzije i Ukrajine i razgovarali s ministrima vanjskih poslova Gruzije i Ukrajine o sigurnosti u crnomorskoj regiji i kontinuiranoj podršci NATO-a objema državama partnerima.
Izvještaj o politici Saveza takođe sugeriše da se pronađe način da se zaustave pojedine zemlje da stave veto na političke odluke, kao što je Mađarska napravila planove za dublje partnerstvo s Ukrajinom koja nije članica NATO-a.
Ministri vanjskih poslova NATO razgovarali su i o razvoju situacije u Bjelorusiji nakon gotovo četiri mjeseca prodemokratskih protesta, ali i o regionu Nagorno-Karabah nakon mirovnog sporazuma koji je posredovala Rusija i koji je okončao 44 dana žestokih borbi između Azerbejdžana i armenskih snaga.
Pitanje Afganistana
Što se tiče Afganistana, Stoltenberg je rekao da NATO podržava mirovni proces, dok je i dalje predan misiji za pomoć u borbi protiv terorizma.
Ali je dodao: "Dok nastavljamo s procjenom situacije u Afganistanu, jasno je da ćemo se suočiti s prekretnicom početkom sljedeće godine."
Rizikuje se dugoročniji angažman ako NATO misija ostane u Afganistanu, a ako napusti Afganistan postoji rizik da će ponovo postati sigurno utočište za međunarodne teroriste, rekao je Stoltenberg.
"Plaća se cijena ako se produži misija, ali i cijena ako se ode prerano", rekao je Stoltenberg.
NATO sada ima oko 11.000 vojnika iz desetak zemalja smještenih u Afganistanu. Njihov je mandat pomagati u osposobljavanju i savjetovanju afganistanskih sigurnosnih snaga.
Nazočnost, američke snage, na koje se NATO oslanja u vazdušnoj podršci, transportu i logistici, trebale bi se smanjiti na 2.500 trupa do 15. januara.
Prema mirovnom sporazumu postignutom između Sjedinjenih Država i talibana, sve strane trupe trebale bi napustiti Afganistan do 1. maja 2021. ako to budu dozvoljavali sigurnosni uslovi na terenu.
Ostale preporuke uključuju stvaranje savjetodavnog tijela za koordinaciju šire zapadne politike prema Kini, održavanje samita sa čelnicima Evropske unije i davanje generalnom sekretaru veće ovlasti nad osobljem i budžetima.
Facebook Forum