Predsjednik peteročlanog haškog Žalbenog vijeća sudac Patrick Robinson zakazao je u četvrtak žalbenu raspravu za period od 2.do 13.prosinca ove godine u slučaju protiv petorice oficira Vojske Republike Srpske. U slučaju poznatom kao „Popović i drugi“ oni su osuđeni u prvom stupnju na dugogodišnje kazne zatvora zbog zločina u Srebrenici i Žepi 1995.godine.
Prvotno je slučaj uključivao sedmoricu oficira, no jedan od njih, Milan Gvero preminuo je ove godine pa je žalbeni postupak protiv njega obustavljen.
On je među optuženima osuđen u prvom stupnju na najmanju kaznu zatvora od 5 godina - zbog progona bošnjačkog stanovništva, kao bivši pomoćnik zapovjednika Glavnog štaba VRS-a za moral, pravna i vjerska pitanja. Ubrzo nakon prvostupanjske presude 2010.godine pušten je na privremenu slobodu budući da je izdržao više od dvije trećine izrečene kazne već u pritvoru.
U žalbenom postupku nije pak niti sudjelovao Ljubomir Borovčanin, koji je prvostupanjskom presudom osuđen na kaznu od 17 godina zatvora, kao zapovjednik policijskih snaga u srebreničkoj operaciji. Ni on niti tužiteljstvo nisu se naime na to žalili.
Tako da je u žalbenom, također dugom postupku ostalo još petorica oficira VRS-a: Vujadin Popović i Ljubiša Beara koji su kao sigurnosni oficiri Drinskog korpusa proglašeni krivim za genocid i osuđeni na kaznu doživotnog zatvora, Drago Nikolić koji je kao sigurnosni oficir Zvorničke brigade dobio u prvom stupnju 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida, Radivoje Miletić koji je kao načelnik za operativne poslove u Glavnom štabu osuđen na 19 godina zatvora te zapovjednik Zvorničke brigade Vinko Pandurević koji je po zapovjednoj odgovornosti osuđen na 13 godina.
Za prvooptuženog Popovića je prvostupanjski zaključeno da je u punoj mjeri bio angažiran na organiziranju operacije ubijanja koja je izvođena na području Zvornika. Za Bearu se prvostupanjsko Raspravno vijeće uvjerilo da je u vrijeme srebreničkih događanja on bio „čovjek riješen na uništenje grupe ubijanjem svih njezinih članova kojih se mogao domoći, i da je van razumne sumnje imao genocidnu namjeru.“ Za Nikolića je utvrđeno pak da je 15.srpnja 1995.godine „u bliskoj suradnji s Bearom i Popovićem“ sudjelovao u organizovanju privodjenja i pogubljenja zarobljenika u školi u Ročevićima.
Miletić je pak prvostupanjskom presudom okarakteriziran kao oficir koji je imao „opsežan uvid u operaciju masovnog uklanjanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice“, dok je Pandurević osuđen zbog zapovjedne odgovornosti nad počiniteljima iz njegove brigade budući da ničim nije spriječio njihovo sudjelovanje u zločinu ubijanja i pokapanja zarobljenika na području Zvornika.
Prema dosadašnjoj praksi očekuje se da će uvodne riječi u žalbenoj raspravi prvo iznijeti tužiteljstvo, a onda obrane haških osuđenika, nakon čega će u završnici uslijediti replike obiju strana u postupku. Nakon toga žalbeni suci će se tijekom iduće godine povući na razmatranje žalbenih osnova, nakon čega će uslijediti konačna, drugostupanjska presuda za oficire bosanskih Srba uključene u najveći zločin na području Europa nakon 2.svjetskog rata – ubojstvo oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
(VIDEO: Dio prvostupanjske presude Popoviću i drugima)
Prvotno je slučaj uključivao sedmoricu oficira, no jedan od njih, Milan Gvero preminuo je ove godine pa je žalbeni postupak protiv njega obustavljen.
On je među optuženima osuđen u prvom stupnju na najmanju kaznu zatvora od 5 godina - zbog progona bošnjačkog stanovništva, kao bivši pomoćnik zapovjednika Glavnog štaba VRS-a za moral, pravna i vjerska pitanja. Ubrzo nakon prvostupanjske presude 2010.godine pušten je na privremenu slobodu budući da je izdržao više od dvije trećine izrečene kazne već u pritvoru.
U žalbenom postupku nije pak niti sudjelovao Ljubomir Borovčanin, koji je prvostupanjskom presudom osuđen na kaznu od 17 godina zatvora, kao zapovjednik policijskih snaga u srebreničkoj operaciji. Ni on niti tužiteljstvo nisu se naime na to žalili.
Tako da je u žalbenom, također dugom postupku ostalo još petorica oficira VRS-a: Vujadin Popović i Ljubiša Beara koji su kao sigurnosni oficiri Drinskog korpusa proglašeni krivim za genocid i osuđeni na kaznu doživotnog zatvora, Drago Nikolić koji je kao sigurnosni oficir Zvorničke brigade dobio u prvom stupnju 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida, Radivoje Miletić koji je kao načelnik za operativne poslove u Glavnom štabu osuđen na 19 godina zatvora te zapovjednik Zvorničke brigade Vinko Pandurević koji je po zapovjednoj odgovornosti osuđen na 13 godina.
Za prvooptuženog Popovića je prvostupanjski zaključeno da je u punoj mjeri bio angažiran na organiziranju operacije ubijanja koja je izvođena na području Zvornika. Za Bearu se prvostupanjsko Raspravno vijeće uvjerilo da je u vrijeme srebreničkih događanja on bio „čovjek riješen na uništenje grupe ubijanjem svih njezinih članova kojih se mogao domoći, i da je van razumne sumnje imao genocidnu namjeru.“ Za Nikolića je utvrđeno pak da je 15.srpnja 1995.godine „u bliskoj suradnji s Bearom i Popovićem“ sudjelovao u organizovanju privodjenja i pogubljenja zarobljenika u školi u Ročevićima.
Miletić je pak prvostupanjskom presudom okarakteriziran kao oficir koji je imao „opsežan uvid u operaciju masovnog uklanjanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice“, dok je Pandurević osuđen zbog zapovjedne odgovornosti nad počiniteljima iz njegove brigade budući da ničim nije spriječio njihovo sudjelovanje u zločinu ubijanja i pokapanja zarobljenika na području Zvornika.
Prema dosadašnjoj praksi očekuje se da će uvodne riječi u žalbenoj raspravi prvo iznijeti tužiteljstvo, a onda obrane haških osuđenika, nakon čega će u završnici uslijediti replike obiju strana u postupku. Nakon toga žalbeni suci će se tijekom iduće godine povući na razmatranje žalbenih osnova, nakon čega će uslijediti konačna, drugostupanjska presuda za oficire bosanskih Srba uključene u najveći zločin na području Europa nakon 2.svjetskog rata – ubojstvo oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
(VIDEO: Dio prvostupanjske presude Popoviću i drugima)
