Problem plutajućeg otpada koji Limom stiže u Drinu i do akumulacija hidroelektrana, uskoro će biti rešen uz pomoć međunarodnih fondova. Prvi rezultati zajedničkog, projekata tri države Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine videće se krajem godine, postavljanjem zaštitnih mreža, ali i aktivnostima na uklanjanju divljih deponija sa obala reka.
Od izvora do ušća, Lim protiče kroz tri države i 15 gradova. Na putu dugom oko 220 kilometara sa obala na kojima je na stotine divljih ali i legalnih deponija, ukoliko je veći vodostaj, Lim ponese tone smeća koje stižu i do akumulacija hidroelektrana. Na ovaj način ljudskom nebrigom uništavaju se ne samo turistički već i privredni resursi pa je zaštita Lima zajednička briga država kroz, koje Lim protiče od ušća ka Drini.
Direktor HE "Višegrad" Milan Lakić objašnjava da najviše problema ima ova hidrelektrana jer sve smeće koje dolazi od ušča Lima, počev od Andijevice preko Bjelog Polja, Prijepolja, Priboja, sve hidroelektrane ga propuštaju i to dolazi do Višegrada. Lakić naglašava da se nijedna flaša ne propušta kroz pregradne filtere HE "Višegrad".
"Samo za čišćenje mi smo u ovoj godini uložili preko 70.000 maraka. I zaista ako se u skorije vrijeme ovaj problem ne riješi, mi ćemo imati situaciju da i mi propuštamo smeće, onda će ono dalje plutati rekom Drinom, Savom, Dunavom. Ključni problem je što svijest građana nije na potrebnom nivou, što u opštinama inspekcije nerade svoj posao", smatra on.
"Ono što je poznato da preko 80 posto smeća koje dolazi na pregradni profil HE 'Višegrad' dolazi rijekom Lim. Znam i da je svega 30 posto sliva iznad HE 'Višegrad' rijeka Lim. Ako uporedimo te parametre onda je jasno odakle ta količina smeća dolazi i gdje je odgovornost ovog problema. Mi smo spremni za saradnju i hoćemo da pomognemo da zajedno sačuvamo ljepote i Lima i Drine", naglašava Lakić.
Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić, smatra da nije reč samo o komunalnom otpadu, sigurmo da ima i drugog otpada koje zagađuje priobalje reka i Lima i Drine, te se zato odmah mora delovati jer je ovo višegodišnji problem.
"Što hitnije se mora početi sa ugradnjom određenih mreža kako na području Crne Gore, Srbije i BiH na HE 'Višegrad'. U protivnom može se dovest u pitanje rad postojenja HE 'Višegrad'. Drugi cilj je da se napravi internet portal koji bi se zvao Eko Lim, odnosno Eko Drina, gdje će građani moći da se uključe i da dobiju sve potrebne informacije", ističe Golić.
U ciju unapređenja saradnje i očuvanja reka i zdravlja ljudi formiran je operativni tim predstavnika ovih država, a planirano je i potpisivanje memoranduma gde će se zajednički raditi na svim ovim aktivnostima objašnjava za RSE Brankica Cmiljanović, rukovodilac Direkcije za uređenje propisa u EU iz Crne Gore.
Prioritet ove tri države je ne samo rad na zajedničkom projektu, već sanacija i izgradnja novih sanitarnih deponija među kojima je deponija u Dubokom potoku na području opštine Nova Varoš gde će se odlagati otpad iz Priboja, Prijepolja, Nove Varoši i Sjenice, te na taj način smanjiti otpad na priobalju Lima.
