Poslovodstvo Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu odbija optužbe iz Hrvatske da je zagađenje vazduha u Slavonskom Brodu uzrokovano radom postrojenja rafinerije.
Dok u Hrvatskoj tvrde da su mjerni instrumenti već dvadesetak puta registrovali prekoračenje sumporvodonika, u brodskoj rafineriji uvjeravaju da njihova mjerenja nisu pokazala bilo kakva prekoračenja dozvoljenih graničnih vrijednosti. I dok jedni tvrde da udišu zagađen vazduh koji dolazi sa bh. strane, drugi smatraju da je cijela priča produkt politike naftnih lobija.
U Rafineriji nafte Bosanski Brod ističu da su, od momenta kada su postrojenja ponovo puštena u rad krajem 2008. godine, značajna sredstva uložena za poboljšanje životne sredine. Izgrađena su i puštena u pogon postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i gasova – tvrdi Slavko Šćepanović, prvi zamjenik direktora "Optima grupe", firme preko koje ruski "Njeftegazinkor" upravlja preuzetim preduzećima Naftne industrije RS.
Šćepanović odbija optužbe iz Hrvatske i kaže da su mjerenja u Bosanskom Brodu pokazala sasvim drugačije rezultate od onih na lijevoj strani Save:
„Merenja se stalno vrše i kontrolišu, i u Bosanskom Brodu i u Rafineriji, i nikada nisu pokazana nikakva odstupanja od nekih razumnih i graničnih mera. Teško je poverovati da zagađenja nema u Bosanskom Brodu, a da ima u Slavonskom Brodu.“
Gradonačelnik Slavnonskog Broda Mirko Duspara uvjerava da je rad rafinerije u Bosanskom Brodu umnogome uticao na pad kvaliteta života građana Slavonskog Broda:
„U tri mjeseca preko dvadeset puta imali smo prekoračenje iznad dozvoljenih granica sumporovodika. Znači, to utiče na kvalitetu življenja jer sumporovodik smrdi i to je ono što građanima u ovom konkretnom slučaju smeta. Po tome smo mi već u trećoj kategoriji kvalitete zraka.“
Duspara ističe da je problem teško rješavati na lokalnom nivou, već da je potrebno da se u njega aktivno uključe nadležna ministarstva obje države. Pa iako problem, kako tvrde u Slavonskom Brodu, postoji već gotovo dvije godine, čini se da se na njegovom rješenju nije gotovo ništa uradilo.
U Odsjeku za zaštitu okoline pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ne znaju da li su mjerenja u Bosanskom Brodu, prema kojima dozvoljeni nivo zagađenja nije prekoračen, pokazala realno stanje stvari. Šef odsjeka Senad Oprašić:
„Ja volim da čujem da je to u redu, ali je li to objektivno tako, to ne znam. Volio bih da jeste.“
A kada bi se mogla uraditi nezavisna mjerenja zagađenja, Oprašić ne želi da nagađa zbog, kako kaže, komplikovane bh. birokratije:
„Znam da radimo na tome, očekujemo i da nam se još jednom zvanično Hrvatska sama obrati sa tim svojim zahtjevom i da onda krenemo u konačno rješavanje tih pitanja.“
Zaštita vitalnih interesa
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS podsjećaju da brodska rafinerija spada u grupu postojećih postrojenja koja su bila dužna uraditi plan aktivnosti na polju zaštite životne sredine. Portparol Ministarstva, Gorjana Rosić:
„Plan aktivnosti je odobren u Ministarstvu i rješenjem kojim se odobrava njihov plan aktivnosti naložen je niz mjera koje su dužni ispuniti prije podnošenja zahtjeva za dobijanje ekološke dozvole. Rafinerija nafte još uvijek nije podnijela zahtjev za izdavanje ekološke dozvole, znači, u ovom trenutku mi možemo samo pretpostavljati da li oni rade na ispunjavanju uslova koji su im naloženi rješenjem o odobravanju plana aktivnosti.“
I dok u Slavonskom Brodu tvrde da od bosanskohercegovačke rafinerije ne mogu disati, u BiH ima i mišljenja da su cijelu priču ispolitizovali naftni lobiji i konkurencija iz Hrvatske. Podsjećaju da je gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara tražio da se stopira ugovor o dopremi nafte do Rafinerije u Bosanskom Brodu dok se u njena postrojenja ne ugrade filteri za prečišćavanje vazduha.
Iz Brodske ekološke udruge Zemlja tvrde da politizacije nema, navodeći primjer sankcionisanja INE zbog zagađenja prouzrokovanog radom Rafinerije nafte u Sisku. Sekretar Brodske ekološke udruge Zemlja Branko Skoković:
„Po meni – ne radi se ni o kakavim marifetlucima, nego se upravo radi o zaštiti vitalnih interesa, tj. života građana i življenja u gradu Slavonskom Brodu.“
U brodskom ekološkom udruženju upozoravaju da je pad kvaliteta života građana tek jedan aspekt priče. Drugi, mnogo važniji i opasniji jeste što još uvijek nije ustanovljeno koliko benzeni i ostale štetne materije iz rafinerije u Bosanskom Brodu narušavaju zdravlje ljudi.
Dok u Hrvatskoj tvrde da su mjerni instrumenti već dvadesetak puta registrovali prekoračenje sumporvodonika, u brodskoj rafineriji uvjeravaju da njihova mjerenja nisu pokazala bilo kakva prekoračenja dozvoljenih graničnih vrijednosti. I dok jedni tvrde da udišu zagađen vazduh koji dolazi sa bh. strane, drugi smatraju da je cijela priča produkt politike naftnih lobija.
U Rafineriji nafte Bosanski Brod ističu da su, od momenta kada su postrojenja ponovo puštena u rad krajem 2008. godine, značajna sredstva uložena za poboljšanje životne sredine. Izgrađena su i puštena u pogon postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i gasova – tvrdi Slavko Šćepanović, prvi zamjenik direktora "Optima grupe", firme preko koje ruski "Njeftegazinkor" upravlja preuzetim preduzećima Naftne industrije RS.
Šćepanović odbija optužbe iz Hrvatske i kaže da su mjerenja u Bosanskom Brodu pokazala sasvim drugačije rezultate od onih na lijevoj strani Save:
„Merenja se stalno vrše i kontrolišu, i u Bosanskom Brodu i u Rafineriji, i nikada nisu pokazana nikakva odstupanja od nekih razumnih i graničnih mera. Teško je poverovati da zagađenja nema u Bosanskom Brodu, a da ima u Slavonskom Brodu.“
Merenja se stalno vrše i kontrolišu, i u Bosanskom Brodu i u Rafineriji, i nikada nisu pokazana nikakva odstupanja od nekih razumnih i graničnih mera. Teško je poverovati da zagađenja nema u Bosanskom Brodu, a da ima u Slavonskom Brodu.
„U tri mjeseca preko dvadeset puta imali smo prekoračenje iznad dozvoljenih granica sumporovodika. Znači, to utiče na kvalitetu življenja jer sumporovodik smrdi i to je ono što građanima u ovom konkretnom slučaju smeta. Po tome smo mi već u trećoj kategoriji kvalitete zraka.“
Duspara ističe da je problem teško rješavati na lokalnom nivou, već da je potrebno da se u njega aktivno uključe nadležna ministarstva obje države. Pa iako problem, kako tvrde u Slavonskom Brodu, postoji već gotovo dvije godine, čini se da se na njegovom rješenju nije gotovo ništa uradilo.
U Odsjeku za zaštitu okoline pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ne znaju da li su mjerenja u Bosanskom Brodu, prema kojima dozvoljeni nivo zagađenja nije prekoračen, pokazala realno stanje stvari. Šef odsjeka Senad Oprašić:
„Ja volim da čujem da je to u redu, ali je li to objektivno tako, to ne znam. Volio bih da jeste.“
A kada bi se mogla uraditi nezavisna mjerenja zagađenja, Oprašić ne želi da nagađa zbog, kako kaže, komplikovane bh. birokratije:
„Znam da radimo na tome, očekujemo i da nam se još jednom zvanično Hrvatska sama obrati sa tim svojim zahtjevom i da onda krenemo u konačno rješavanje tih pitanja.“
Zaštita vitalnih interesa
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS podsjećaju da brodska rafinerija spada u grupu postojećih postrojenja koja su bila dužna uraditi plan aktivnosti na polju zaštite životne sredine. Portparol Ministarstva, Gorjana Rosić:
„Plan aktivnosti je odobren u Ministarstvu i rješenjem kojim se odobrava njihov plan aktivnosti naložen je niz mjera koje su dužni ispuniti prije podnošenja zahtjeva za dobijanje ekološke dozvole. Rafinerija nafte još uvijek nije podnijela zahtjev za izdavanje ekološke dozvole, znači, u ovom trenutku mi možemo samo pretpostavljati da li oni rade na ispunjavanju uslova koji su im naloženi rješenjem o odobravanju plana aktivnosti.“
Po meni – ne radi se ni o kakavim marifetlucima, nego se upravo radi o zaštiti vitalnih interesa, tj. života građana i življenja u gradu Slavonskom Brodu.
I dok u Slavonskom Brodu tvrde da od bosanskohercegovačke rafinerije ne mogu disati, u BiH ima i mišljenja da su cijelu priču ispolitizovali naftni lobiji i konkurencija iz Hrvatske. Podsjećaju da je gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara tražio da se stopira ugovor o dopremi nafte do Rafinerije u Bosanskom Brodu dok se u njena postrojenja ne ugrade filteri za prečišćavanje vazduha.
Iz Brodske ekološke udruge Zemlja tvrde da politizacije nema, navodeći primjer sankcionisanja INE zbog zagađenja prouzrokovanog radom Rafinerije nafte u Sisku. Sekretar Brodske ekološke udruge Zemlja Branko Skoković:
„Po meni – ne radi se ni o kakavim marifetlucima, nego se upravo radi o zaštiti vitalnih interesa, tj. života građana i življenja u gradu Slavonskom Brodu.“
U brodskom ekološkom udruženju upozoravaju da je pad kvaliteta života građana tek jedan aspekt priče. Drugi, mnogo važniji i opasniji jeste što još uvijek nije ustanovljeno koliko benzeni i ostale štetne materije iz rafinerije u Bosanskom Brodu narušavaju zdravlje ljudi.