Naučne potvrde o uticaju dugotrajne izloženosti zagađenom zraku na povišenu stopu smrtnosti od Covid-19 ukazuju na potrebu osiguravanja čistijeg zraka u budućnosti zbog čega aktivisti namjeravaju izvršiti pritisak na vlade da nakon krize počnu primjenjivati strožija pravila s ciljem smanjenja emisije ugljika i u pravcu modernizacije energetskih sistema, pišu svjetski mediji.
Mala čestica, velika razlika
Zagađenje zraka povezano je sa značajno višom stopom smrtnosti od Covid-19, pokazale su analize istraživanja sprovedenih u SAD prema kojima je i mali porast štetnih čestica u godinama prije pandemije povezan s porastom smrtnosti od 15 posto, napisao je CNN.
Studija, koju su proveli istraživači Fakulteta za javno zdravlje Univerziteta Harvard analizirala je zagađenje zraka i smrt od Covid-19 do 4. aprila u preko 3.000 američkih oblasti.
"Otkrili smo da je porast od samo jednog mikrograma po kubnom metru čestica PM 2,5 povezan s porastom stope smrti od Covid-19 za 15 posto", zaključio je tim ističući da rezultati sugerišu da dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava ranjivost podložnost najtežim ishodima oboljelih.
Studija je objavljena u utorak 7. aprila i još nije prošla stručnu recenziju da bi bila publikovana u stručnim medicinskim časopisima, naglašava CNN i dodaje da je sve više studija koje se objavljuju tokom pandemije jer se istraživači trude osigurati rezultate koji bi mogli pomoći u borbi protiv širenja korona virusa.
Također, smatraju stručnjaci, postoji potreba za analizom uticaja zagađenog zraka na nivoe rizika u cijelom svijetu te ističu da posljednja analiza s Harvarda daje snažne dokaze koliko je važno dalje poboljšanje kvalitete zraka širom planete.
Nečist zrak - više pacijenata
Analiza s Harvarda, koja je sprovedena na širem području SAD, prva je studija koja dokazuje jasnu vezu dugotrajne izloženosti zagađenom zraku i stope smrtnosti od bolesti Covid-19, koju uzrokouje korona virus, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ističuću da rezultati istraživanja mogu pomoći lokalnim zdravstvenim sistemima u zagađenijim područjima da se adekvatnije pripreme za vjerovatno povećan priliv pacijenata.
U analizi je utvrđeno da bi do sada Menhetn imao 248 manje smrtnih slučajeva od Covid-19 da je u posljednjih 20 godina smanjio prosječni nivo štetnih čestica za samo jednu jedinicu ili jedan mikrogram po kubnom metru. Oblasti koje su zagađenije "bit će one koje će imati veći broj hospitalizacija, veći broj smrtnih slučajeva i gdje bi se trebali obezbijediti mnogi resursi", rekla je Frančeska Dominići (Franceska Dominici) profesorica biostatistike na Harvardu koja je vodila studiju.
Najviše sitnih štetnih čestica nastaje izgaranjem goriva iz automobila, rafinerija i elektrana. Udisanje takvih mikroskopskih zagađivača, rekli su stručnjaci, s vremenom upaljuje i oštećuje sluznicu pluća, slabeći sposobnost tijela da se bori protiv respiratornih infekcija. Mnogobrojna istraživanja otkrila su da izlaganje sitnim česticama povećava rizik od raka pluća, srčanog udara, moždanog udara i prerane smrti.
Najnovija studija je dio malog, ali sve većeg broja istraživanja, uglavnom još uvijek izvan Evrope, koji nudi uvid u to kako višegodišnje udisanje prljavijeg zraka može učiniti ljude podložnijim korona virusu koji je ubio više od 88.000 ljudi širom svijeta. Studija bi, naglašava Njujork tajms, također mogla imati dalekosežne posljedice na propise o čistom zraku koje je Trampova administracija postepeno ukidala u posljednje tri godine tvrdeći kako su ti propisi "otežavali industriju".
Bet Gardiner (Beth), novinarka i autorica knjige "Ugušeni: Život i disanje u doba zagađenja zraka", rekla je da je posebno zabrinuta što će epidemija značiti za zemlje s daleko većim zagađenjem zraka, poput Indije. "Većina zemalja to ne shvata dovoljno ozbiljno i ne čini dovoljno s obzirom na štetu koju zagađenje zraka nanosi našem zdravlju".
Covid-10 kao dio naših života
Iako svijet bilježi smanjenu zagađenost zraka usljed mjera zabrane uvedenih u borbi protiv pandemije, naučnici poručuju da će osiguravanje čistijeg zraka u budućnosti pomoći u smanjenju stope smrtnosti od Covid-19, napisao je Gardijan (The Guardian).
"Vjerovatno će Covid-19 biti dio naših života još dugo vremena, uprkos nadi za vakcinom ili liječenjem. Zbog toga bismo trebali razmotriti dodatne mjere kako bismo se zaštitili od izloženosti zagađenjima kako bismo smanjili broj umrlih od Covid-19", rekao je Siao Vu, član tima s Harvarda čije istraživanje ukazuje na povezanost zagađenosti zraka i stope smrtnosti od Covid-19.
Rezultati nove studije su, tvrde istraživači, u skladu s prethodnim radovima koji su pokazali da je izloženost zagađenom zraku povećala smrtnost tokom epidemije SARS-a 2003. godine.
Nedavna analiza naučnika u Italija također je uočila vezu nivoa zagađenosti i visoke stope smrtnosti od Covid-19 na sjeveru zemlje, naglašava Gardijan.
Studija objavljena u časopisu ‘Zagađenje okoliša’ (Environmental Pollution) napominje da je sjeverna Italija jedno od najzagađenijih područja u Evropi i da je stopa smrti zabilježena do 21. marta u sjevernim regijama Lombardija i Emilija-Romanja oko 12 posto dok je u ostatku Italije iznosila 4,5 posto.
"Zaključujemo da visok nivo zagađenja u sjevernoj Italiji treba smatrati dodatnim faktorom visoke stope smrtnosti zabilježene na tom području", navodi studija i ukazuje da su ljudi koji žive u zagađenijim područjima također skloniji razvoju hroničnih respiratornih oboljenja i da su "ranjiviji na bilo koji infektivni agens".
Medicinski naučnici su sredinom marta upozorili da izlaganje nečistom zraku može pogoršati Covid-19, dok su rana istraživanja ove bolesti također utvrdila da su pluća pušača i bivših pušača osjetljivija na korona virus. Iako su mjere zatvaranja zbog pandemije uticale na smanjenje zagađenosti zraka, globalni pregled objavljen 2019. utvrdio je da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može oštetiti svaki organ i gotovo svaku stanicu u ljudskom tijelu, podsjeća Gardijan.
Post-pandemijski vladini podsticaji
Globalna kvaliteta zraka drastično je poboljšana nakon što je potražnja za fosilnim gorivima prepolovljena s prizemljenim avionima i zatvarenim fabrikama, dok je većina ljudi kretanje svela na minimum. Istovremeno, mnogi istraživači, međuvladine organizacije i aktivisti se nadaju da će svijet u vrijeme pandemije spoznati više o uticaju čovjeka na okoliš, dok mnoge ekološke grupe koriste krizu kao priliku da izvrše pritisak na vlade da budući podsticajni programi zavise o modernizaciji energetskih sistema, piše Volstrit žurnal (The Wall Street Journal).
Usporavanje aktivnosti tokom ekonomske krize u 2009. godini smanjilo je emisiju ugljika i zagađenost zraka, no, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, emisije su porasle za šest posto već naredne godine dok su vlade nudile podsticajne programe za ekonomski rast.
Deceniju poslije, naglašava Volstrit žurnal, vlade su više angažovane na klimatskim pitanjima što bi moglo uticati na format poticajnih paketa vrijednih milijarde dolara.
"Mnoge vlade širom svijeta od nas traže da im damo savjet kako mogu oblikovati energetsku komponentu ovih podsticajnih paketa kako bi se povećala energetska otpornost i ubrzala energetska tranzicija", rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). U međuvremenu, dodaje list, Grinpis (Greenpeace) Velike Britanije najavljuje kako planira pritisnuti vladu da bude stroga prema kompanijama koje dobivaju podsticajna sredstva, koja kako tvrde, moraju biti vezana za smanjenje emisija ugljika.
Zaštitnike okoliša nedavno su pogodili satelitski snimci koji prikazuju gotovo čisto nebo iznad nekih od najzagađenijih regija Kine i Italije. Aktivisti nisu bili voljni pozdraviti uticaj pandemije na emisije s obzirom na to da poboljšana kvaliteta zraka nije rezultat klimatskih politika. "Ono što stvarno trebamo je plan vlada širom svijeta za rješavanje klimatske i ekološke krize", rekla je glasnogovornica aktivističke grupe za zaštitu okoliša Ekstinšen rebelion (Extinction Rebellion).
Brze promjene širom svijeta koje su rezultat mjera za zaustavljanje širenja korona virusa ipak bi mogle donijeti dugoročne promjene u ponašanju, poput hodanja na posao i povećanja videokonferencija umjesto putovanja.
"Finansijski podsticaji vlada ugrađeni u podsticajne pakete za usmjeravanje ljudi ka korištenju energije uz sve manje i manje mobilnosti mogu biti dio rezultata koje ćemo vidjeti nakon što šok prođe", rekao je Birol.