Za EU potreban bolji dijalog vlasti i civilnog društva

O provedbi standarda EU i usklađenosti bh. zakonodavstva s tim standardima, saradnji zvanične vlasti i civilnog društva ali i lokalne zajednice, razgovaralo se ovih dana u Tuzli.

Organizator dvodnevne konferencije bio je Forum građana Tuzla, a njegovi predstavnici posebnu su kritiku uputili vlastima čiji predstavnici, iako pozvani, nisu došli na konferenciju, a upravo su oni ti koji mogu pomoći u rješavanju problema koji su za sada glavna kočnica približavanja BiH - EU.

Civilno društvo ima ključnu ulogu u uspostavi partnerstva s vlastima na svim razinama. No, prema svemu sudeći, civilno društvo još uvijek ne pokazuje interes za integraciju u svoje lokalne zajednice, vjerojatno zbog opterećenosti brojnim socijalnim problemima.

Ipak, civilno društvo ne smije zaboraviti da ima tu obvezu, kaže Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.

„Još uvijek imamo problema sa višim nivoima vlasti koji su spremni potpisivati sporazume s predstavnicima civilnog društva, ali te sporazume vješto koriste u Briselu pokazujući spremnost za saradnju sa civilnim društvom. Međutim, kada dođe do toga da se to provede u naš svakodnevni život, onda oni, iz raznoraznih razloga, ne prisustvuju ovakvim skupovima. Nas to apsolutno ne iznenađuje – oni su negdje daleko gore i uvijek zaborave da su oni u prvom redu i građani, a ne samo nosioci državnih funkcija“, navodi Šehić.

Sve dok vlasti ne pokazuju interes da stvore partnerstvo s građanima kakvo postoji u zemljama EU, prema riječima predstavnika delegacije Europske komisije u BiH Džemala Hodžića, bez dijaloga između nevladinog i vladinog sektora razvoj demokracije se ne može ni zamisliti. Bosna i Hercegovina bi mogla tako još dugo samo gledati u prednosti Europske unije.

„Ovaj dijalog je posebno važan na tom lokalnom nivou jer se potrebe građana uglavnom i ostvaruju na lokalnom nivou. Cilj je poboljšanje nekih nedostataka koji su uočeni prije nekoliko godina određenim stručnim analizama - u to vrijeme procesi dodjele sredstava iz opštinskih budžeta nisu bili baš transparentni, uloga nevladinih organizacija u velikoj mjeri nije bila prepoznata, glas građana se nije mogao adekvatno i sistematski čuti“, kaže Hodžić.

Građani su loši poslodavci

Lokalne vlasti tvrde da vrlo često dijaloga između njih i građana ne manjka, ali da bolji dijalog često sprječava vrh državne vlasti koji gradovima i općinama uskraćuje sredstva koja im pripadaju.

„Pred nama su zahtjevi da se nadmećemo s lokalnim zajednicama zemalja Evropske unije. Kada se javni prihod dijeli, govorim o Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, evropski prosjek je negdje da oko 30 posto onog koji je iz PDV-a ide gradovima i općinama. Ali, de fakto, u Federaciji ne ide 30 posto svim gradovima i općinama nego osam i po posto. U Republici Srpskoj ide 18,5 posto – jer RS ima sreću da nema kantona. Znači, najmanje u Evropi primi Federacija, a predzadnja je Republika Srpska“, kazao je načelnik Tuzle, Jasmin Imamović.

Prema standardima Europske unije, 85 posto potreba građana treba zadovoljiti lokalna zajednica. Tako se Bosna i Hercegovina još jednom nalazi u raskoraku između europskih standarda i svoje stvarnosti, te svojih mogućnosti i želja.

„Dobro je da vidimo praksu iz Srbije i Hrvatske, ali, molim vas, dobro je da i oni vide praksu u Bosni i Hercegovini. Daj da vidim ja onoga ko primi 30 posto kako radi, a da pokažu moje kolege iz Federacije kako rade s 8,5 posto! Da ga vidim da s 8,5 posto kako općine Federacije mogu opstati i kako da žive! A da ne govorim da imaju dobre rezultate.“ – kaže Jasmin Imamović.

Slično iskustvo imaju i u Srbiji. Vrlo često i tamo lokalne vlasti teško uspostavljaju dijalog s civilnim društvom. Lokalne vlasti i u Srbiji teško pristaju dati novac i skeptične su prema projektima koji govore o usklađivanju njihovog zakonodavstva s europskim standardima, kaže Stanka Parać, regionalna program-koordinatorica za Jugoistočnu Europu.

„Nije lako ubediti lokalne donosioce odluka da se radi o projektu koji podrazumeva edukaciju, koji podrazumeva osnaživanje demokratskog potencijala na lokalnom nivou, a on ne daje rezultate odmah i nije vidljiv tako brzo kao što je nekima potrebno. Uvek je veoma važno ne samo to ubeđivanje kao proces, nego prosto shvatanje lokalnog razvoja i dobrog upravljanja kao upravljanja sa vizijom, hteli mi to ili ne“, kaže Parać.

Za nedostatak dijaloga s lokalnim vlastima odgovornost snose građani jer- kako je to opisao slikovito Vehid Šehić - građani su veoma loši poslodavci onima koje su izabrali.

„Ne činimo ništa da one koji ne ispunjavaju svoje obaveze sankcionišemo. Mnogi ne ispunjavaju svoje obaveze, pa i obećanja, a mi – kao poslodavci – ništa ne činimo da ih opomenemo, da ih uklonimo. Zato nikog ne treba čuditi što je Bosna i Hercegovina u ovakvoj situaciji. Ono što je najgore, ti koje mi imenujemo na funkcije odmah zaborave na nas, da smo poslodavci“, napominje Šehić.

A građani s pravom postavljaju pitanje: "Kako da mi uspostavimo dijalog s vlastima kada se političari u Bosni i Hercegovini već godinu dana ne mogu međusobno dogovoriti i uspostaviti vlast?" Pokazatelj više koliko smo daleko od Europske unije.