Za i protiv prodaje BH Telecoma i elektroprivreda

Agencija za privatizaciju Federacije BiH preporučila je federalnim vlastima prodaju nekoliko najprofitabilnijih kompanija u Federaciji. Među njima je i BH Telecom, te dvije elektroprivrede. Mišljenja stručnjaka o profitabilnosti prodaje ovih firmi su podijeljena. Jedni u prodaji vide spas, a drugi propast. Privatizacija vodećih kompanija do sada je uglavnom bila tabu tema.

U posljednjih desetak godina strateška preduzeća u Federciji BiH izgubila su na kapitalu oko 600 miliona eura, pokazale su analize federalne Agencije za privatizaciju.

Prema riječima Šuhreta Fazlića, direktora Agencije, pad vrijednosti kapitala zapravo je i najvažniji razlog zbog kojih je federalnim vlastima preporučeno da započnu dugo najavljivanu privatizaciju strateških kompanija u ovom dijelu BiH.

Planom Agencije do kraja godine išlo bi se na prodaju do pet posto dionica preduzeća u BH Telecomu i dvjema elektroprivredama, dok bi za prodaju preostalog dijela državnog kapitala, koji iznosi ukupno 90 posto, trebalo izraditi studiju opravdanosti, pojašnjava Fazlić:

“Mnogi argumenti su za to da je za privatizaciju ne sada vrijeme nego da je kasno. Mi smo razradili model da se što veći broj ljudi uključi u raspodjelu dividende tako što će im se omogućiti prodaja dionica, znači da se izbjegnu špekulacije”, kaže Fazlić.

Nakon što su u javnost izašle preporuke Agencije, uslijedile su reakcije stručnjaka, ali i direktora javnih preduzeća. Tako je direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović javnost podsjetio da je ova kompanija u proteklih šest godina u federalni budžet uplatila oko pola milijarde eura, odnosno da razloga za privatizaciju nema:

“BH Telecom je iz dobiti uplatio milijardu od 2004. do 2012. Ove godine smo donijeli opet odluku o 110 miliona isplate dividende, a 90 posto ide u budžet Federacije”, naveo je Rešidbegović.

Vlada Federacije za sada ne namjerava relizirati plan koji je sačinila Agencija za privatizaciju, uz ostalo jer se nalazi u nekoj vrsti tehničkog mandata zbog čega ovakve odluke ne može donositi.

No neki ministri, poput Erdala Trhulja iz resora energetike, već su zauzeli jasan stav protiv privatizacije elektroenergetskog sektora:

“U ovoj fazi restruktuiranja energetskog sektora u cijelom regionu smatrali smo da ne treba da se ide u privatizaciju elektroenergetskog sektora, tako da će očitovanje Ministarstva biti da neće podržati takav plan privatizacije”, kaže Trhulj.

Lažni novac umjesto svježeg kapitala

“Ja smatram da su protiv privatizacije nekih velikih sistema najviše oni koji imaju najviše koristi. To su određene političke grupe koje odatle izvlače određene koristi. Nažalost, to je još uvijek stvar politike i ne vodimo se ekonomskim kriterijima. Mi, ako je nešto dobro, onda to treba zadržati za nas, a onda kad počne da propada, kažu da sad je vrijeme za prodaju - kao misleći da će tada neki bogati tajkun u svijetu to kupiti”, navodi Šuhret Fazlić iz Agencije za privatizaciju FBiH.

Dosadašnje privatizacije u Federaciji nisu dale značajne uspjehe, posebno one koje su rađene putem vaučera. Umjesto svježeg kapitala, za lažni novac mnogi su došli u posjed jeftinog izvora profita.

Prof. dr. Vjekoslav Domljan, sa Ekonomskog fakulteta, upozorava kako privatizacija ne bi smjela biti sama sebi svrha - njen cilj trebala bi biti ekonomska efikasnost, što se vrlo često zaboravlja:

“Ne samo da vlasnik profitira nego da profitiraju i građani kroz bolje i jeftinije usluge, i da profitira zajednica u smislu države kroz povećane porezne prihode. Sve to treba uzeti u obzir, pa onda ocijeniti šta se može postići i koji je optimalan vremenski okvir u kojem se to treba postizati. Dakle, mi nemamo modela koji bi nam to pokazali - nego se jednostavno donese politička odluka bez ikakvih ekonomskih analiza”, ocjenjuje Domljan.

Upitan da prokomentira profit u koji ostvaruje BH Telecom, prof. Domljan s druge strane dodaje:

“Ako BH Telecom ima profit, to ne znači da profit može biti daleko veći. Ili ako ima Vodovod i kanalizacija minus - da se ne može imati plus, da se ne može smanjiti minus. Mi nemamo uopće analiza efektivnosti i efikasnosti javnog sektora. A onda govoriti da je Telecom dao toliko poreza itd. - mi samo možemo postaviti pitanje da li je možda mogao dva puta toliko.”

Za razliku od Fedracije, gdje se tek očekuje privatizacija strateških kompanija, u RS prije nekoliko godina privatiziran je Telekom, ali i kompletna naftna industrija.
Godinama se špekulira i o privatizaciji Elektroprivrede RS.

Miloš Todorović, iz Udruženja ekonomista SWOT, kaže kako je privatizacija Telekoma dala pozitivne rezulate, ali i da je pravo pitanje što se zapravo desilo sa novcima od prodaje strateških kompanija:

“Nisam siguran da se i u ovome što će se desiti u Federaciji neće na neki način ponoviti taj scenario, zato što sve naše vlade, počevši od opština, pa preko kantona, pa entiteta do države, manje-više se bave gašenjem požara. Teško da možemo da nađemo na nekom nivou - ima, naravno, i takvih primjera, ali ih je malo - da se neko strateški bavio time šta ćemo slijedećih dvije godine, pet, 10 ili 20. Vrlo vjerovatno će ići u neku infrastrukturu i u popunjavanje budžetskog deficita”, navodi Todorović.