Niti jedna zemlja još nije postigla punu ravnopravnost spolova u praksi.
Prema istraživanju Svjetske banke, u samo osam od 193 zemlje članice UN-a spolna jednakost potpuno zakonski propisana.
Međutim, ocjenjuje se i kako su žene danas nezaustavljive te da njihova snaga i utjecaj rastu. Žene širom svijeta sve više zahtijevaju novo društvo koje im daje mogućnost izbora da mogu same odlučiti što žele biti i raditi, a brojne su političarke, poduzetnice, aktivistice i druge koje grade sisteme koji im to i omogućuju. Neke to rade svaki dan, bez obzira na njihov položaj u društvu ili kompaniji.
Položaj žena u društvu
Prema službenoj internetskoj stranici, glavni ciljevi Međunarodnog dana žena su “slaviti postignuća, podići svijest o ravnopravnosti žena, lobirati za ubrzani rodni paritet te prikupljanje sredstava za dobrotvorne organizacije čiji rad je usmjeren na žene”.
U svijetu se 8. marta raznim manifestacijama obilježava kao dio borbe za ekonomsku, političku i društvenu ravnopravnost žena i muškaraca. Taj praznik ustanovljen je u znak sjećanja na proteste američkih radnica u Chicagu 1909. i njujorški marš više od 15.000 žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Inicijativu za praznik dala je njemačka feministica i članica Socijaldemokratske partije Clara Zetkin, a prvi Dan žena proslavljen je 1911. u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Danskoj. Međunarodni dan žena nije se uvijek obilježavao 8. marta. Taj je datum rezultat štrajka žena u Rusiji 1917. godine, koji je započeo u četvrtak 23. februara, odnosno 8. marta po gregorijanskom kalendaru. Opća skupština Ujedinjenih nacija je 1977. rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.
U Sjedinjenim Američkim državama, Velikoj Britaniji i Australiji mart je Mjesec ženske povijesti, dok je u Kanadi to oktobar.
Polly Toynbee se u kolumni za britanski The Guardian prisjeća kako je 1968. zaradila prvu plaću i htjela kupiti perilicu za rublje, ali ju je prodavač odbio i nije mogla platiti bez suprugovog ili očevog (su)potpisa. Britanke su, naime, tek 1975. dobile zakonsko pravo na robu, kredit, zajmove i usluge, ali i dalje su često odbijane, baš kao što se zakon sada ignorira pa se žene otpuštaju s posla zbog trudnoće.
Plaće u Britaniji su bile i dvostruko niže nego plaće muškaraca za isti posao, a do 2010. godine muškarci koji su ubijali svoje žene mogli su se u svoju odbranu kao olakotnu okolnost zakonski pozivati na to da su ih žene “provocirale”.
Što se tiče razlika u plaćama i mirovinama, The Guardian na 8. mart 2021. piše da mlade Britanke i danas “moraju raditi 40 godina duže od muškaraca” kako bi ispunile jaz u mirovinama koji iznosi oko 100.000 funti po osobi, dok je u nekim državama taj jaz u plaćama te mirovinama i veći.
U Švicarskoj su, primjerice, žene dobile pravo glasa na referendumima o federalnim pitanjima 1971. godine, a odlukom Federalnog vrhovnog suda stanovnice kantona Appenzell Innerrhoden, inače najmanjeg koji broji oko 14.000 stanovnika, kao posljednje u Švicarskoj dobile su pravo glasa na referendumima o lokalnim pitanjima 1991. godine.
Položaj žena dodatno je pogoršan tokom pandemije novog korona virusa. U Sjedinjenim Državama je, prema zvaničnim podacima, na 16.000 muškaraca koji su izgubili radna mjesta u decembru 2020. godine, bez posla ostalo 156.000 žena.
Prekid obrazovanja djevojaka posebno je alarmantan. Istraživanja Fonda Malala sugeriraju da se 20 miliona djevojčica možda nikada neće vratiti školovanju.
Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo upozorava da bi u sljedećem desetljeću moglo doći do dodatnih 13 miliona dječjih brakova i još sedam miliona neplaniranih trudnoća.
Neka istraživanja su čak sugerirala da pandemija može dovesti do restriktivnijih ideja o rodnim ulogama, a nesigurnost promiče i konzervativizam.
Podaci koji se pojavljuju sugeriraju da je samo 17 posto politika ekonomske i socijalne zaštite koje provode vlade rodno osjetljivo.
Oko 70 posto zdravstvenih i socijalnih radnika na globalnoj razini su žene i koncentrirane su na slabije plaćenim poslovima slabijeg statusa. Neke vlade su reagirale pa je tako Njemačka roditeljima dala dodatnih deset dana plaćenog dopusta za bolovanja ili pokrivanje dana u kojima su zatvorene škole i vrtići, a samohranim roditeljima dodatnih 20 dana. Češke vlasti obučile su poštare da prepoznaju potencijalne znakove zlostavljanja u obiteljima.
Radna skupina G7 za ekonomsko osnaživanje žena pružila je smjernice vladama da ih upozore na kritičnu važnost rodne osjetljivosti u planovima odgovora i oporavka od COVID-19.
Danas su žene na čelu država i vlada u 22 od 193 suverene zemlje svijeta, a samo 24,9 posto žena su zastupnice u nacionalnim parlamentima, prema podacima Ujedinjenih nacija. Ravnopravnost žena na vodećim političkim pozicijama tema je UN-a na 8. mart Međunarodni dan žena 2021. Kako UN predviđa, ako se na jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena u politici bude radilo trenutnim tempom, potrebno je još 130 godina da se postigne rodna ravnopravnost.
Komparativna analiza kolumnista New York Timesa Nicka Kristoffa istaknula je da zemlje koje vode žene imaju šest puta nižu stopu smrtnosti tokom trenutne pandemije korona virusa od onih koje vode muškarci u sličnim zemljama.
Što su žene drukčije radile? Naglasak je na savjetovanjima i suradnji s naučnicima i stručnjacima, suosjećanje i stavljanje života ljudi na prvo mjesto - što se također dugoročno pokazuje najboljim za ekonomiju, transparentnost, fleksibilnost i spremnost na priznavanje pogrešaka, jasna, dosljedna komunikacija i poticanje vrijednosti suradnje i empatije.
Istraživanje Međunarodne financijske korporacije (IFC) i časopisa Foreign Policy otkriva da žene češće od svojih muških kolega da daju prednost održivosti, kako u politici tako i u poslu.
U čast Međunarodnog dana žena, Forbes je proglasio 15 najinspirativnijih svjetskih liderica, a na prvome mjestu našla se prva u povijesti američka potpredsjednica Kamala Harris, koju slijede autorica i govornica Mel Robbins te Bethenny Frankel, osnivačica i direktorica kompanije Skinnygirl.
Među njima je, između ostalih, i Kathrin Jansen, voditeljica istraživanja i razvoja cjepiva u Pfizeru, novozelandska premijerka Jacinda Ardern te predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde.
Treba li nam još uvijek Međunarodni dan žena?
Prema Svjetskom ekonomskom forumu, niko od nas neće vidjeti rodni paritet u svom životu, a vjerojatno ni mnoga naša djeca. Rodni paritet neće se postići ni za gotovo cijelo stoljeće. Na tome treba hitno raditi i svi možemo igrati ulogu, upozoravaju na službenoj internetskoj stranici.
Niti jedna zemlja još nije postigla punu ravnopravnost spolova u praksi. Projekt Svjetske banke za žene i zakon prati zakonski napredak jer utječe na poslovni svijet, a depresivno je primijetiti da je u samo osam od 193 zemlje članice UN-a spolna jednakost potpuno zakonski propisana.
Prema jednom ispitivanju javnog mišljenja koje je inicirala Fondacija Rockefeller u Sjedinjenim Američkim Državama, i muškarci i žene gotovo nedvosmisleno (96 posto) se slažu da su podjednako kvalificirani i kvalificirane za vođenje poslova. Ogromna većina (82 posto) kaže da im je vrlo važno da žene i muškarci imaju iste mogućnosti za napredovanje u karijeri.
Što se tiče percepcije, devet od deset ispitanika (92 posto) kaže kako su tradicija i očekivanja da su muškarci vođe na radnom mjestu. Druge predodžbe također igraju ulogu, uključujući gledišta da su ženama porodice prioritet u odnosu na karijeru (89 posto) i percepcija da su žene manje učinkovite vođe od muškaraca (78 posto). Čak 85 posto Amerikanaca se slaže da je muškarcima lakše doći na vodeća rukovodeća mjesta.
Jedan od četiri Amerikanca i Amerikanke kaže da je vjerojatnije da će ljudi kolonizirati Mars (26 posto), a četiri od deset misli da će svemirska putovanja biti rutina baš kao i avionska putovanja (40 posto) tokom njihova života, nego što će biti polovica izvršnih direktora najbogatijih Fortune 500 kompanija biti žene. Trenutno je samo 21 žena na čelu tih 500 kompanija.
Facebook Forum