Broj umrlih u svijetu od bolesti COVID-19 premašila je milion, u manje od deset mjeseci nakon što su vijesti o korona virusu SARS-CoV-2 počele stizati iz kineskoga grada Vuhana.
Gotovo polovicu ukupnog broja, prema podacima Univerziteta John Hopkins, čine smrtni slučajevi u Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Indiji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da bi broj umrlih mogao doseći dva miliona prije nego što sigurna i učinkovita vakcina postane široko dostupna, a procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi sredinom 2021. godine.
- Zašto je teško uporediti kako se države nose s bolešću COVID-19?
- Šta čini da ljudi prihvataju ili odbacuju restrikcije zbog korona virusa?
No, stručnjaci se još uvijek trude dokučiti ključni mjerni podatak u pandemiji: kolika je stopa smrtnosti, odnosno postotak zaraženih koji umiru.
Neregistrirani slučajevi
Do tačne stope smrtnosti dolazi se uspoređivanjem broja smrtnih slučajeva s ukupnim brojem infekcija, a taj nazivnik ostaje nepoznat jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva, piše novinska agencija Reuters.
Naučnici smatraju da je ukupan broj infekcija eksponencijalno veći od trenutnog broja potvrđenih slučajeva, koji sada iznosi 33 miliona, uz više od 23 miliona oporavljenih u 188 zemalja svijeta, prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins.
Mnogi stručnjaci vjeruju da koronavirus vjerojatno ubija 0,5 posto do jedan posto zaraženih ljudi, što ga čini globalno vrlo opasnim virusom dok se ne razvije sigurna i učinkovita vakcina.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pojašnjava da postoje dva mjerenja.
Prvo je omjer smrtnosti od infekcije (IFR), koji procjenjuje udio smrtnih slučajeva među svim zaraženim osobama. Međutim, da bi ovaj broj mogao tačno izmjeriti morao bi se znati tačan broj infekcija i tačan broj umrlih zbog ove bolesti.
Drugi je omjer smrtnosti slučajeva (CFR), koji procjenjuje udio smrtnih slučajeva među potvrđenim slučajevima. Prema okvirnim računicama koje se razlikuju od zemlje do zemlje, udio preminulih među potvrđenim slučajevima se kreće od 0,1 posto do 25 posto.
“Ne možete to savršeno izbrojiti, ali mogu vas uvjeriti da su trenutni brojevi vjerojatno manji od stvarnog broja preminulih od COVID-19”, kazao je Mike Ryan, glavni stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve na brifingu u Ženevi.
Problem je što mnogi zaraženi nemaju simptome, a istraživači navode da mlađi ljudi i djeca vjerovatno neće razviti teški oblik bolesti.
“Stopa smrtnosti za ljude mlađe od 20 godina vjerojatno je jedan na 10.000. Kad govorimo o starijima od 85 godina, to je približno svaki šesti”, rekao je dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i ocjenjivanje zdravlja na Univerzitetu Washington u Seattleu.
Uz to, neke zemlje prijavljuju svakoga tko je umro s COVID-19 da je umro od virusa, čak i ako se ne smatra da je virus bio izravni uzrok, dok se čak i u razvijenim zemljama oni koji su kod kuće preminuli od COVID-19 ne ubrajaju s onima koji su preminuli u bolnicama.
“Do neke mjere je doći do stvarnog broja smrtnih slučajeva od COVID-19 nemoguće”, ocijenio je za Guardian profesor statistike i zdravstvene ekonomije Gianluca Baio s Univerzitetskog koledža u Londonu.
Jedna osoba svakih 16 sekundi
Prema Reutersovim izračunima na temelju prosjeka iz septembra, više od 5.400 ljudi umire zbog COVID-a 19 širom svijeta svaka 24 sata. To je približno 226 ljudi na sat ili jedna osoba svakih 16 sekundi. Za vrijeme jedne nogometne utakmice od 90 minuta, u prosjeku umre 340 ljudi, navodi Reuters.
Najviše preminulih od posljedica zaraze novim korona virusom registrirano je u Sjedinjenim Američkim Državama, ukupno više od 200.000.
SAD je također zabilježio više od sedam miliona zaraženih, oko petine ukupnog broja slučajeva na svijetu. U SAD-u je “stopa smrtnosti slučajeva” dramatično pala sa 6,6 posto u aprilu na nešto više od dva posto u avgustu, prema Reutersovoj statistici, ali čini se kako opet rastu. U SAD-u i dalje raste i broj dnevnih testova, a više od milion ih je provedeno od 19. septembra do kraja tog mjeseca, prema stranici projekta Covid Tracking na koju se pozivaju američki mediji.
Istraživači u Francuskoj procjenjuju da je stopa smrtnosti u zemlji pala za 46 posto do kraja jula u usporedbi s krajem maja. Većina stručnjaka smatra da su razlozi za toliki pad stope smrtnosti porast testiranja, poboljšana medicinska skrb i veći udjel infekcija kod mlađih ljudi koji vjerojatno manje razvijaju tešku bolest.
“Međutim, sada vidimo novi porast broja hospitalizacija na odjelima za intenzivnu njegu, što znači da će se ovo odstupanje uskoro završiti. Morat ćemo shvatiti zašto”, izjavio je Mircea Sofonea, istraživač s Univerziteta Montpellier u Francuskoj.
Ono što se čini je da se virus u Indiji širi mnogo brže nego drugdje, iako brojke ponovno padaju nakon što su tokom septembra dostigle više od 90.000 registriranih slučajeva dnevno.
U Južnoj Americi najveći broj smrtnih slučajeva ima Brazil, više od 140.000 do sada. Također je zabilježio gotovo 4,8 miliona slučajeva i po brojnosti je treći u svijetu. Novopotvrđeni slučajevi u toj regiji brzo se povećavaju i u Argentini koja sada ima više od 700.000 potvrđenih zaraženih.
Na Bliskom istoku, Iran je teško pogođen virusom, a proteklih je sedmica potvrdio najveći broj novih slučajeva od početka juna. Susjedni Irak bilježi stalni porast broja slučajeva.
Broj potvrđenih slučajeva također nastavlja rasti u Indoneziji, a zemlja je zabilježila više od 10.000 smrtnih slučajeva što je najveći broj u jugoistočnoj Aziji.
Afrika je zabilježila više od 1,4 miliona potvrđenih slučajeva, iako stvarni opseg pandemije na kontinentu nije poznat. Izvještava se da su stope testiranja niske, a Južnoafrička Republika i Egipat zabilježili su do sad najviše slučajeva na tom kontinentu.
