Univerzitet Oakland u Rochesteru, u američkoj državi Michigen, priprema se podijeliti nosive uređaje studentima koji bilježe temperaturu kože jednom u minuti - ili više od 1.400 puta dnevno - u nadi da će utvrditi rane znakove zaraženosti korona virusom.
U gradu Plano u Teksasu zaposlenici u sjedištu firme Rent-A-Center nedavno su počeli nositi blizinske detektore koji međusobno bilježe njihove bliske kontakte i pomoću kojih ih se može upozoriti na moguću izloženost virusu.
I u gradu Knoxvilleu, studenti Univerziteta Tennessee koji igraju američki nogomet tokom utakmice nose uređaje ispod štitnika na ramenima koji bilježe udaljenost i koji omogućavaju medicinskom direktoru momčadi da utvrdi koji su igrači možda proveli više od 15 minuta u blizini suigrača ili protivničkog igrača. Novi snažni nadzorni sistemi, nosivi uređaji koji kontinuirano nadziru korisnike, najnoviji su visokotehnološki uređaji koji se pojavljuju u borbi za suzbijanje koronavirusa. Neke sportske lige, tvornice i starački domovi već su ih postavili, piše The New York Times.
Nadzor i sigurnost podataka
Neki su uredi također su usvojili aplikacije na mobilnim telefonima koje otkrivaju blizinu korisnika i prate eventualne kontakte zaraženog. No, novi nosivi uređaji za praćenje namijenjeni su drugačijoj publici: radna mjesta poput tvornica u kojima radnici ne mogu nositi telefon ili sportski timovi. Sve to, piše spomenuti list, izaziva zabrinutost zbog invazivnog oblika nadzora i sigurnosti podataka koji se prikupljaju.
The Wall Street Journal donosi primjer kompanije Tyson Foods Inc., najvećeg prerađivača mesa u Sjedinjenim Državama, koja koristi algoritme za praćenje infekcija i kontinuirano testiranje zaposlenika kako bi zaštitio radnike.
Kompanija sa sjedištem u Arkansasu, poput ostalih proizvođača mesa, puno troši na zaštitnu opremu i planira dugoročnu odbranu protiv COVID-19. Tysonov izvršni direktor Dean Banks rekao je da kompanija uz to gradi više prostora za radnike u postojećim pogonima i dizajnira nove pogone s pregradama.
The Harvard Business Review podsjeća kako se ono što zvuči kao dobra ideja ponekad ispostavi kao loša ideja.
Google je smatrao da će njegove Google Glass naočale sa “proširenom stvarnošću” biti hit među ljekarima koji bi ih mogli koristiti za pregled rezultata testova i nalaza tokom pregleda pacijenta. Umjesto toga, pokazalo se da odvlači pažnju i ljekara i pacijenata te je također pokrenulo brigu o privatnosti i sigurnosti.
- Freedom House: Pandemija izgovor za gušenje slobode na internetu
- Špijuniranje korisnika Google Chroma pokazuje nove sigurnosne slabosti
- Epl i Gugl predstavili tehnologiju za otkrivanje izloženosti korona virusu
Profesor John Glaser s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako su trenutni hit u zdravstvenoj tehnici i tehnologiji senzori za daljinsko nadgledanje pacijenta koji šalju njegove vitalne podatke iz pacijentovog doma u bolnice ili klinike, budući da je pandemija COVID-19 naglasila potrebu minimaliziranja izravnih kontakata i posjeta ljekarima.
Ukazao je i na primjenu tehnologije kod rehabilitacije sredovječnih pacijenata koji se oporavljaju od srčanog udara. Mobilna aplikacija prikuplja podatke sa senzora i sve s podacima o prehrani i vježbanju prosljeđuje timu za njegu koji prati napredak pacijenata, piše dr. Glaser.
I BBC navodi kako je porasla upotreba uređaja koji prate zdravstveno stanje uposlenika.
Britanska televizija donosi priču Surendara Magara, poduzetnika, čija kompanija LifeSignals je razvila tanki flaster za jednokratnu upotrebu koji sadrži integrirani biosenzor za praćenje niza vitalnih znakova. Flaster se lijepi na korisnikova prsa i bilježi podatke koji uključujući brzinu disanja, temperaturu, krvni tlak, držanje tijela, pa čak i elektrokardiografiju (EKG) - električne signale koje proizvodi srce. Prije pandemije COVID-19 namjera je bila revolucija u telezdravstvu koja bi omogućila ljekarima daljinsko nadgledanje pacijenata i upotrebu podataka za otkrivanje potencijalnih signala upozorenja. No, posljednjih je mjeseci taj flaster privukao pažnju i neočekivane kupce - korporacije.
One u početku namjeravaju koristiti flastere kako bi nadzirali zaposlenike zbog ranih znakova COVID-19 i onima koji pokazuju znakove bolesti preporučili da ostanu kod kuće.
Osim zbog pitanja sigurnosti i privatnosti, postavlja se i pitanje ozbiljnih etičkih posljedica budući da poslodavci mogli prikupljati i analizirati osjetljive zdravstvene podatke i zaposlenicima za koje se utvrdi da imaju određeno zdravstveno stanje uskrate mogućnost napredovanja ili ih čak učine tehnološkim viškom i otpuste.
Dobrovoljno i tajno praćenje
Dan Schawbel iz lista New York Times uradio je za Linkedin analizu u kojoj se navodi kako je s pandemijom novog korona virusa povećan nadzor kompanija nad zaposlenicima.
Čak 30 posto firmi u Sjedinjenim Državama pratilo je svoje zaposlenike još 2015. godine, a procjenjuje se da to danas čini njih 80 posto.
Odvojeno istraživanje koje je objavio Accenture pokazalo je da 62 posto firmi koristi nove tehnološke alate za prikupljanje podataka o svojim zaposlenicima.
Kad postoje transparentnost i svrha, zaposlenici prihvaćaju da ih se nadgleda. Ali, neke su firme pratile su radnike bez ikakvih obavijesti.
Barclay's je pratio koliko će vremena trebati njihovim zaposlenicima da završe određene zadatke i količinu vremena koje su proveli daleko od svojih stolova. Budući da Velika Britanija ima strože zakone o privatnosti, kompanija se sada suočava s kaznom od 1,1 milijarde dolara za taj postupak.
Prema GDPR zakonu o privatnosti koji vrijedi u Evropskoj uniji, organizacije mogu nadzirati zaposlenike samo ako zadovoljavaju uvjete da budu i “transparentni” i “potrebni”, dok je u SAD-u nadziranje potpuno legalno na temelju Zakona o privatnosti elektroničkih komunikacija iz 1986. godine, kao i u Kini.
U Švedskoj se oko 3.000 ljudi dobrovoljno odlučilo za ugrađivanje mikročipa u njihova tijela. Na primjer, mogu mahati rukom koja sadrži čip da bi otključali vrata, umjesto da imaju uobičajene fizičke ključeve ili karticu za ulaz.
U Kini neke firme prate moždane valove i osjećaje zaposlenika kako bi prepoznale njihove promjene raspoloženja. Ako zaposlenik pokazuje visok stres, šalju ga kući na odmor. Jedna kineska firma koja je primijenila ovu tehnologiju povećala je svoju dobit za 315 miliona dolara, piše Dan Schawbel iz lista New York Times za Linkedin.
Facebook Forum