I dok se protesti u Poljskoj zbog zakona o pobačaju nastavljaju i drugu sedmicu, njihova glavna organizatorica Marta Lempart kaže da je zahvalna jasnom uzoru na istoku – bjeloruskom opozicijskom pokretu.
Deseci hiljada okupili su se širom Poljske, s najvećim protestima održanim u petak, 30. oktobra u Varšavi, nakon što je Ustavni sud dodatno ograničio ionako restriktivne zakone o pobačaju, čineći prekide trudnoće zbog fetalnih abnormalnosti ilegalnim.
Stotine su ljudi marširale ulicama bjeloruskih gradova i okupile se pred univerzitetima kako bi vršile pritisak na bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da podnese ostavku.
Istočni Evropljani i žene
Marta Lempart, 41-godišnja pravnica po struci i jedna od vođa Strajk Kobiet (Ženskog štrajka), misli da su paralele između poljskog i bjeloruskog pokreta jasne: njima upravljaju istočni Evropljani i žene.
S crnim naočalama i gustom plavom kosom išaranom sijedima, svakodnevno je vodila marševe širom Poljske, držeći govore do te mjere da je izgubila glas i potičući ljude da izlaze na ulice unatoč pandemiji korona virusa.
“Vidimo da mnoge stvari djeluju na sličan način u Poljskoj i u Bjelorusiji... i dalje smo kulturno bliski. Mi smo u Evropskoj uniji... ali imamo taj zajednički duh s mnogim zemljama istočno od Poljske”, rekla je Lempart za Reuters, noseći crnu masku s crvenom munjom koja je simbol pokreta.
“Mislim da je to reakcija protiv patrijarhalne kulture, protiv patrijarhalnih država, protiv fundamentalističkih vjerskih država, protiv država koje se stvarno loše odnose prema ženama”, dodala je.
Za razliku od bjeloruske čelnice opozicije Svetlane Tihanovskaja, Lempart nije novakinja aktivizma i ranije je bila uključena u poljske “crne proteste” za ženska prava od 2016. godine.
Ali ona traži od Tihanovskaje ideje kako nastaviti proteste unatoč velikom porastu slučajeva korona virusa u Poljskoj. Strajk Kobiet osnovao je vlastito “koordinacijsko vijeće” po uzoru na bjelorusku inicijativu koja je okupila aktiviste, ekonomiste i bivše političare kako bi planirali rastuću revoluciju u Bjelorusiji.
Nakon prvog sastanka u Varšavi, Lempart je rekla da skupina želi bolji pristup pobačaju, jača ženska i LGBT prava, odvojenost crkve i države i veću podršku za zdravstveni sistem, mala poduzeća i obrazovanje. Lempart ustraje kako cilj protesta nije stvaranje političkog pokreta, iako se nada većoj potpori Evropske unije.
“Oni bi trebali štititi nas, poljske građane... Okreću nam leđa i razgovaraju samo s poljskom vladom, a trebali bi razgovarati s nama”, rekao je Lempart za Reuters.
U međuvremenu, cilj Štrajka žena je osigurati nastavak protesta, unatoč rekordnom dnevnom skoku slučajeva korona virusa u Poljskoj u subotu, 31. oktobra od gotovo 22.000 potvrđenih slučajeva.
“Nećemo se uplašiti. Ljudi bi se mogli umoriti. Ovo je naš posao, pružiti podršku ljudima da se ne umore”, kazala je Lempart.
Tradicija i obiteljsko nasilje
Pobačaj je pitanje koje izaziva duboke podjele u poljskoj pretežito katoličkoj naciji. Istraživanje javnog mišljenja CBOS-a iz 2014. godine pokazalo je da je 65 posto ispitanih Poljaka bilo protiv pobačaja, 27 posto je pobačaj smatralo prihvatljivim, a osam posto je bilo neodlučno. Međutim, nedavne ankete pokazuju da je očigledna većina protiv pooštravanja zakona o pobačajima, navodi BBC.
Poljski zakon o pobačaju već je bio među najstrožim u Evropi, a procjenjuje se da 100.000 žena svake godine prekida trudnoću u inozemstvu kako bi zaobišlo stroga ograničenja.
Presudom Ustavnog suda ukinut je jedan od rijetkih preostalih pravnih osnova za abortus u Poljskoj, odnosno okončanje života deformiranog fetusa proglašeno je neustavnim. Od sad je prekid trudnoće dozvoljen samo u slučajevima silovanja ili incesta ili radi zaštite majčinog života.
Vladajuća stranka Zakon i pravda (PiS) zalaže se za više tradicionalnih i katoličkih vrijednosti u javnom životu, ukinula je državno financiranje in vitro oplodnje, i uvela više domoljubnih tema u školske nastavne programe i financirajući crkvene projekte.
U kampanji je smanjivanja prava LGBT+ osobama i njihovi dužnosnici redovno ističu kako im je cilj zaštititi tradicionalne poljske vrijednosti od štetnog zapadnog liberalizma. Katolička crkva saopćila je da, iako se protivi pobačaju, nije vršila pritisak na vladu ili sud.
U nastojanju da ublaži napetosti, predsjednik Andrzej Duda predložio je zakon kojim se ponovno uvodi mogućnost prekida trudnoće zbog fetalnih abnormalnosti, ali ograničenih na nedostatke koji su neposredno opasni po život.
Premijer Mateusz Morawiecki obećao je da će zakonodavci brzo nastaviti s donošenjem zakona, ali demonstranti nisu impresionirani.
“Ovo je pokušaj PiS-a da umiri situaciju, ali nijedna zdrava osoba ne bi trebala nasjesti na to”, rekla je aktivistica i ljevičarska zastupnica Joanna Scheuring-Wielgus za Reuters.
Poljska je ljetos najavila kako se priprema za napuštanje Istanbulske konvencije iz 2011. godine, poznate u cijelosti kao Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Prošle je godine Poljska, nakon bure kritika između ostalih i od Amnesty Internationala, odustala od planova izmjena zakona prema kojima bi se pojam obiteljskog nasilja primijenio samo kada je supružnik pretučen više puta.
Facebook Forum