Kako je svijet ušao u kampanje masovne vakcinacije napravljene su liste prioriteta na kojima se pored zdravstvenih radnika i drugih grupa, izloženijih mogućoj zarazi od COVID-19, nalazi i starija populacija.
Stariji od 65 godina nalaze se na listama iz nekoliko razloga.
Smrtnost kod starije populacije bila je veća u odnosu na druge starosne grupe, na primjer u Australiji je iznosila 90 posto, a polovini ukupnog broja slučajeva oboljelih, starijim od 65 godina bila je potrebna intenzivna njega.
Moguće je da vakcina ne štiti jednako dobro starije, ali ih svakako može zaštititi do određene mjere. Kao primjer za ovo magazin Conversation daje istraživanja u vezi vakcine protiv sezonske gripe koja pruža zaštitu od 60 do 70 posto generalnoj populaciji, dok ovaj procenat pada kod starijih od 65 godina na 30 do 40 posto.
Kao treći razlog navodi se činjenica da iako vakcina ne sprječava infekciju, ipak smanjuje ozbiljno oboljevanje kako pokazuje studija da vakcnacija protiv sezonske gripe smanjuje opasnost od ozbiljnog oboljevanja 23 posto bez obzira na starosnu grupu.
Ali, s druge strane, strategija da je starija populacija prioritetna za program vakcinisanja protiv COVID-19 možda zanemaruje imuni sistem starijih ljudi. Zašto?
Dobra i loša strana starenja imunološkog sistema
Kako ljudski organizam stari imuni sistem se teže aktivira, a kao rezultat može doći do toga se vakcine ne štite jednako dobro stare kao mlade i one srednjih godina.
Da bi se shvatilo zašto je teže vakcinisati starije, prvo se moraju pogledati razlike u imunološkom sistemu koji kao drugi dijelovi ljudskog organizma pokazuje znake starenja. Imunološki sistem je vrlo složena mreža različitih tipova ćelija koje međusobno djeluju. Ako nešto, negdje u sistemu ne radi, to remeti osjetljivu ravnotežu imunološkog odgovora. Cilj vakcinacije je da stimuliše imunološki sistem da proizvodi efikasna antitijela prije nego bude izložen patogenu.
Istraživanja u prvoj fazi vakcinama protiv COVID-19 BioNTech-Pfizer pokazala su da je imunološki odgovor manjeg intenziteta kod starijih ljudi, što može ukazivati na smanjenu zaštitu.
Mnoge zarazne bolesti teže se ispoljavaju kod starijih nego kod ostalih starosnih grupa. Stariji ljudi imaju više faktora rizika - duže izlaganje kancerogenim ili drugim zaraznim bolestima povećaće rizik od budućih bolesti kao i od novih infekcija. Ali stariji takođe prolaze kroz nešto što se naziva imunosenescencija - starenje imunološkog sistema, odnosno smanjenje njegovih sposobnosti.
Imunosenescencija ne pogađa sve ljude podjednako. Kao i kod ostalih dijelova tijela, neki ljudi stare bolje od drugih bilo čuvanjem sebe ili srećom da imaju pravi genetski sastav.
Međutim, dobra stvar je da se neki dijelovi imunološkog sistema takođe poboljšavaju s godinama.
"U našem imunološkom sistemu postoje neke ćelije koje postaju sve snažnije kako starimo", rekla je Shayan Sharif, profesor vakcinologije sa Univerziteta u Guelphu u Kanadi, za BBC. "Ako smo bili izloženi širokom spektru patogena, imamo imunološko pamćenje, tako da ne trebamo imati naoružanu ćeliju da bismo odgovorili na nove antigene." Ali Sars-CoV-2 je virus kojem nikada prije nismo bili izloženi, tako da nemamo tu memoriju.
Zašto ima malo vakcina dizajniranih za starije?
Pitanje za vakcinologe je u tome što se osjetljiva ravnoteža između svih ovih ćelija kod starijih osoba narušava. Dakle, šta se događa sa imunološkim sistemom starije osobe?
"U osnovi su svi tipovi ćelija oslabljeni u svojoj funkciji", kaže Birgit Weinberger sa Univerziteta u Innsbrucku, koja proučava imunosenescenciju i vakcinaciju starijih osoba, prenosi BBC. “Oni proizvode drugačiji set citokina [proteini koji pomažu u komunikaciji između imunih ćelija]. Mislim da je važno pitanje koje treba imati na umu da nijedna od tih vrsta ćelija ne djeluje samostalno", rekla je Weinberger za BBC.
"Imamo vrlo malo vakcina dizajniranih za stariju populaciju (…) Većina vakcina cilja dječije bolesti", rekla je Shayan Sharif, profesor vakcinologije sa Univerziteta u Guelphu u Kanadi, za BBC.
Jedan od izuzetaka je vakcina za herpes zoster, koja se obično daje pacijentima u 70-ima i njena efikasnost se procjenjuje na 90 posto, a postoje još jedna ili dvije vakcine protiv bolesti poput meningitisa ili virusa humanog papiloma razvijene za odrasle osobe. Generalno imunologija naginje u korist djece.
"Imamo ogromnu količinu znanja o dječijim bolestima", kaže Sharif. "Što se tiče adolescenata, onih srednjih i starijih godina, nemamo puno iskustva."
Zašto je važno razvijati mehanizme zaštite za starije?
Tekst objavljen u New England Journal of Medicine tvrdio je da "odgovor na pandemiju ostaje sputan našim ograničenim razumijevanjem načina izgradnje djelotvornog imuniteta, posebno kod starijih osoba".
Iskustvo sa COVID-19 i starijom populacijom nudi uvid u dublje, dugoročne, globalne demografske izazove sa kojima se svijet suočava. Prema Ujedinjenim nacijama (UN), projekcije pokazuju da će do 2050. biti dvostruko više ljudi starijih od 65 godina nego što je djece mlađe od 5 godina, a broj ljudi starijih od 65 godina ili više globalno će premašiti broj ljudi od 15 do 24 godine života.
Ovo globalno starenje populacije stvoriće proširiće spektar izazova javnog zdravlja, dramatično povećavajući teret nezaraznih bolesti i izlažući veću ranjivost zaraznim bolestima.
Predviđa se da će broj smrtnih slučajeva povezanih sa antimikrobnom rezistencijom ili otpornosti bakterija na antibiotike koja nastaje kada se bakterije prilagode i počinju da se razmnožavaju u prisustvu antibiotika, tj. kada postanu otporne na antibiotike, koji bi ih trebale uništavati, dostići 10 miliona godišnje do 2050. godine, što premašuje smrtnost od raka.
Klimatske promjene mogle bi dovesti dodatnih milijardu ljudi u rizik od zaraznih tropskih vektorskih bolesti, a potencijalno pandemijske bolesti pojavljuju se sve češće. Zaštita stanovništva koje stari bit će centralno, ako ne i primarno pitanje u održavanju globalnog zdravlja i biološke sigurnosti, navodi New England Journal of Medicine.
Facebook Forum