Izrazi "vegetarijanski burger" i "vegetarijanska kobasica" mogli bi biti zabranjeni prema prijedlozima koji su se našli na agendi Evropskog parlamenta.
Slična bi se zabrana odnosila na proizvode koji su "slični piletini", a proizvedeni su na biljnoj bazi. Već postoji zabrana biljnim alternativama da se nazivaju mlijekom, vrhnjem, maslacem, sirom ili jogurtom. No, drugi prijedlog proširio bi zabranu da se proizvodi nazivaju "slično mliječnim proizvodima", "jednako jogurtu", "poput sira", odnosno bilo kakvo povezivanje s njima. S polica bi nestali i proizvodi kao što su "bademovo mlijeko".
Prodaja ovih proizvoda ubrzano raste, a poljoprivrednici i mesni lobisti tvrde kako takvi pojmovi obmanjuju ljude.
"Imena koja se trenutno koriste za mesne proizvode bit će rezervirana isključivo za proizvode koji sadrže meso (uključujući) odrezak, kobasice, eskalopu i pljeskavicu", navodi se u prijedlogu mesnog lobija.
Protivnici zabrane, iza kojih stoje velike prehrambene kompanije, uključujući Unilever i Nestle, kažu kako su tvrdnje o zbunjenosti potrošača smiješne i da bi zabrana također bila u suprotnosti s težnjom EU-a da pomogne potrošačima da odaberu održiviji način prehrane i smanje emisije štetnih plinova koji doprinose zagrijavanju atmosfere.
Jesu li potrošači zbunjeni?
Francuska, snažan glas u EU kad se govori o poljoprivredi, podupire zabranu i već je uvela zabranu označavanja "vegetarijanskih burgera". No, vlada u Nizozemskoj podržala je upotrebu takvih izraza, piše britanski The Guardian.
U Velikoj Britaniji, odbor Doma lordova izrazio je svoju zabrinutost 2019. godine, rekavši da bi zabrana "zapravo smanjila jasnoću kod potrošača" i otežala ljudima da jedu manje mesa u vrijeme kada bi vlada trebala poticati suprotno. Rečeno je da je manje od četvoro ljudi ikad nenamjerno kupilo vegetarijanski proizvod.
List The Financial Times navodi kako bi se dosadašnji "vegetarijanski burgeri" mogli naprimjer zvati "vegetarijanski diskovi", a "vegetarijanske kobasice" "vegetarijanskim valjcima".
Nick Allen, koji vodi britansku trgovačku organizaciju mesnih prerađivača (British Meat Processors Association) kaže kako natpisi poput "mesne okruglice bez mesa" mogu zbuniti kupce zbog pretpostavke da takvi proizvodi imaju iste prehrambene vrijednosti kao i oni od mesa te da oni samo sliče na meso.
Allied Market Research – Claxton navodi da će tržište takvih proizvoda narasti sa 1,5 milijardi eura u 2018. na 2,4 milijarde eura u 2025. godini. Organizacija ProVeg International, čiji je cilj da se do 2040. konzumacija mesa smanji za 50 posto, tvrdi da nema dokaza da takvi nazivi zbunjuju potrošače i da bi oni bili zbunjeni tek u slučaju da se spomenuti nazivi zabrane. O tome je pokrenula i peticiju koja je sakupila više od 150.000 potpisa.
Pandorina kutija
Novinska agencija Reuters navodi kako bi se eventualna zabrana odnosila ne samo na proizvođače već i na restorane i male trgovine.
Reuters napominje da Evropski parlament ne može sam nametati promjene, već bi usvojio stav uoči pregovora zemalja članica Evropske unije.
Evropsko udruženje farmera Copa Cogeca je saopćilo da bi Evropska unija trebala okončati korištenje "nadrealističkih" opisa. Također tvrdi da bi odobravanje izraza poput “veganskog burgera” otvorilo Pandorinu kutiju koja bi zbunila potrošače i naštetila poljoprivrednicima, dok proizvođači takve hrane, kao i Evropsko medicinsko udruženje, prijedlog zabrane smatraju "nesrazmjernim i neskladnim s trenutnom klimom".
Neke stranačke grupacije u Evropskom parlamentu traže “mekši” pristup. Prema prijedlogu koji su podržali socijalisti, i dalje bi se dopuštalo korištenje termina za proizvode bez mesa koji se koriste već dugo, sve dok na pakiranju jasno piše da proizvodi ne sadrže meso.
Evropski sud pravde (ICJ) je 2017. godine presudio da proizvodi koji su proizvedeni od čisto biljne baze ne mogu nositi nazive mliječnih proizvoda kao što su mlijeko, jogurt, sir ili puter, s izuzetkom kokosovog mlijeka, kikiriki-putera, bademovog mlijeka i "ice cream".
Zabranio je nazive kao što su "sojino mlijeko" i "veganski sir".
Facebook Forum