Walter Shapiro, poznati američki novinar i autor koji je pratio deset američkih predsjedničkih izbora, u intervjuu za RSE kaže da je mnogo toga o budućoj politici novoizabranog američkog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa još nije jasno, ali na osnovu onoga što smo vidjeli do sada "perspektiva za budućnost je loša".
Shapiro, koji trenutno predaje političke nauke na Univerzitetu Yale i piše kolumne za Roll Call, navodi da će, kada je riječ o Trumpovoj administraciji, ključno biti ko će imati stvarnu a ko deklarativnu moć odlučivanja. Bez obizira na zabrinutost, kaže da će republikanci vjerovatno potvrditi Rexa Tillersona za državnog sekretara, dodajući da njega najviše brine imenovanje generala Michaela Flynna za savjetnika za nacionalnu sigurnost.
RSE: Gospodine Shapiro nedavno ste pobjedu gospodina Trumpa nazvali "zemljotresom u američkoj istoriji", uporedivu možda samo sa vremenom senatora Josepha McCarthya. Zašto?
Shapiro: To je bio precizan komentar koji se odnosio na Trumpovo potpuno zanemarivanje istine, a koje podsjeća na demagogoju iz ranih 1950-tih, Josepha McCarthyja. Time sam zapravo htio reći da mi nikada prije nijesmo imali izabranog predsjednika ili čak ozbiljnog predsjedničkog kandidata koji izmišlja činjenice na licu mjesta.
Navešću vam primjer, što me vjerovatno i podstaklo da to kažem, a to je Trumpova tvrdnja da je prednost koju je Hillary Clinton dobila u direktnom glasanju građana, koja je sada skoro 3.000.000 više, dobijena i bazirana na glasovima ilegalnih imigranata. To je potpuna neistina i pritom nema uopšte dokaza da je iko od njih glasao na izborima.
Trump to govori jer zna da je izabran "za dlaku". Mislim, njegovu pobjedu je odlučilo oko 78.000 glasova u tri ključne države. Da nije bilo tako, on danas ne bi bio izabrani predsjednik SAD.
RSE: Kako biste ocijenili dosadašnje kandidate novog američkog predsjednika za buduću administraciju? Svaki njegov izbor do sada bio je predmet polemike, dobre ili loše?
Shapiro: Ovo je težak perod za sve nas koji se bavimo prognoziranjem političke budućnosti jer, recimo, nemamo pojma koliku će stvarnu moć imati sekretar odbrane general James Mattis. Ne znamo koliki će uticaj imati general Flynn, kao Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, što je možda imenovanje koje najviše uznemirava.
Za razliku od članova kabineta, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost ne mora dobiti potvrdu u Senatu. Tako da je Trump suštinski mogao staviti koga je želio na tu funkciju, a general Flynn je bivši direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije. Otpušten je iz službe 2014. godine, iz administracije Baracka Obame, zbog tvrdoglavosti i inklinaciji ka teorijama zavjere, a prema novodima medija, u Agenciji je postojalo i nešto što se zvalo "Flynn činjenice" (Flynn facts). Drugim riječima, u tim njegovim činjenicama nije bilo istine, već je to nešto za šta je šef govorio da je istina.
Posljednje što sam pročitao a što se, naravno, može promijeniti, ali je za sada činjenica, je da Trump kao izabrani predsjednik prezire dnevne obavještajne brifinge koje je svaki predsjednik u istoriji od momenta kada je izabran dobijao. On će tako sada četiri od pet dana slušati generala Flynna, umjesto predstavnike CIA-e (Centralna obavještajna agencija) i drugih vladinih agencija. Sve ovo doprinosi da veoma lako zamislimo, da će kod Trumpa biti formirana jedna slika zasnovana na fantazijama o tome kako svijet funkcioniše i da će na osnovu toga preduzimati akcije, pa i vojne.
RSE: U tom kontekstu je i izbor za američkog državnog sekretara Rexa Tillersona što je takođe izazvalo zabrinutost, budući da ga kritičari dovode u vezu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kakva su ovdje Vaša očekivanja?
Shapiro: Ima mnogo zabrinutih čak među republikanskim senatorima, zbog postavljanja na funkciju američkog državnog sekretara, nekoga ko je nedavno dobio nagradu za prijatelja Rusije od Vladimira Putina. Međutim, prema onome što sam čuo, bez obzira na to, republikanci će biti jedinstveni i vjerovatno odobriti Tillersona za državnog sekretara.
Ono što ne znamo je kako će se Tillersonova bliskost sa Putinom reflektovati na njegova gledišta na toj funkciji, kao i kako će se na funkciju državnog sekretara reflektovati njegova gledišta sa pozicije izvršnog direktora Exxon Mobila. Ima još nešto što je nepoznanica.
Mi smo imali veoma moćne državne sekretare, kao što je bio Henry Kissinger, ali i veoma slabe, Colin Powell je savršen primjer za to u slučaju iračkog rata. Tako da je to još jedna od nepoznanica o Trumpu, jer ne znamo na kojoj će poziciji biti stvarna vlast, a na kojoj deklarativna.
Čak iako gospodin Tillerson ne promijeni svoje mišljenje o Putinu, mi ipak sa sigurnošću ne možemo reći da će ta gledišta prevladati u Trumpovoj administraciji. I pored rečenog, imajući u vidu Trumpove komentare i Tillersonovu biografiju, izuzetno sam zabrinut.
RSE: Kada je riječ o Kini, Donald Trump je nagovijestio da SAD možda više neće slijediti "politiku jedne Kine". Kakve bi mogle biti posljedice ukoliko bi zaista odustao od te politike?
Shapiro: Opet moram reći da ne znamo. Ne znamo da li je telefonski poziv predsjednici Tajvana bio početak pregovora sa Kinom tipa "Vidite, ja to mogu a šta ćete mi ponuditi za trgovinu?", ili je to bilo odustajanje od kompletne politike "jedne Kine". Ili je, pak, to bila neka vrsta čina izabranog predsjednika koji daje naznake šta će nastaviti da radi kao predsjednik.
Osim toga, mnogo je teže predvidjeti koji je sljedeći potez Kine, nego što će biti narednih šest poteza Putina "na šahovskoj tabli". Ne znam kako će se ta igra odigrati, ali svaki put kad Trump govori o kontramjerama protiv Kine, on šalje poruku Amerikancima sa skromnim primanjima da bi mnogo robe koju kupuju u radnjama uskoro mogli plaćati 30 posto više.
RSE: Glasovi takozvanog "Electoral College" formalno se predaju 19. decembra i oni određuju američkog predsjednika. Deset članova je tražilo obavještajni brifing u vezi sa sumnjama obavještajnih agencija da su hakeri koje podržava ruska vlast imali pristup kompjuterskim servisima političkih stranka tokom izborne kampanje. Šta se tu konkretno može očekivati?
Shapiro: Ne volim što opet to kažem, ali mi smo u jednoj situaciji bez presedana. U većini ranijih izbornih godina većina Amerikanaca nijesu imali predstavu da su elektori ljudi pojedinačno, a ne mašine koje bilježe glasove. Poenta je u tome da je razlika između onoga što Trump ima i što mu treba, više od 30 elektorskih glasova, tako da i pored toga što će biti onih koji će se protiviti i to dovotiti u pitanje, ne mislim da je moguće nešto promijeniti na bilo koji način.
Takođe, ne mislim, iako nijesam stručnjak za to, da je datum predavanja konačnih glasova moguće pomjeriti nakon 19. decembra. Glasanje je već u ponedjeljak i cijela priča o brifingu sa CIA-om, u vezi ruskog hakovanja u američki politički sistem je samo priča, u praktičnom smislu neostvarljiva čak kada bi se vlada saglasila sa tim zahtjevom. Tako da je ovo jedna od onih stvari koja proizvodi mnogo novih priča, ali bez ikakvog rezultata.
RSE: Rekli ste mnogo puta u ovom intervjuu da puno toga ne znamo. Ima li nešto što, za kraj ovog intervjua, znamo?
Shapiro: Ono što znamo je da je čovjek koji je bio u utrci za predsjedničku funkciju i pokazao potpuni prezir za norme američke demokratije izabran za predsjednika SAD-a. Ono što znamo je i da su tokom njegove kampanje ljudi prebijani na njegovim skupovima. Znamo i da je za razliku od svakog predsjedničkog kandidata u modernoj istoriji Trump odbio da objavi svoju poresku prijavu. Ono što znamo i dalje je da Trump, čak ni sada, nije rasčistio sa tim da će prestati da vodi svoj privatni biznis iz Bijele kuće.
Znamo i da je Trump u različitim trenucima opušteno govorio o tome da zemlje poput Saudijske Arabije i Japana treba da imaju nuklearno oružje, objavio da zna više o Islamskoj državi Iraka i Levanta (IDIL) od generala. Znamo i da prezire dnevne obavještajne brifinge jer mu, kaže, nijesu potrebni, jer je "on pametna osoba".
I, možda, najalarmantije je što znamo da je Trump u potpunosti odbacio ubjedljive dokaze koji ukazuju da su Rusi namjerno hakovali Demokratski nacionalni komitet i lični internet nalog šefa izborne kampanje Hillary Clinton i namjerno objavili njegovu elektronsku poštu prije glasanja.
To je sve ono što znamo i na bazi toga mogu samo dodati da je to prilično loša perspektiva za budućnost.
Facebook Forum