Lava iz vulkana na španjolskim Kanarskim otocima koja se počela slijevati u okean prije dva dana već je pokrila područje veće od 25 nogometnih terena.
Do kasno u četvrtak novoformirani poluotok na La Palmi udvostručio se, prema Vulkanskom institutu Kanara (Involcan).
Iako se eksplozija i oblaci otrovnih plinova koji se oslobađaju pri topljenju stijene u okean nisu materijalizirali, predviđanja promjene vjetra mogu donijeti nove opasnosti, upozorio je vulkanski odbor Pevolca.
Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje, rekao je u četvrtak da su njegove satelitske snimke pokazale rastopljene stijene u obliku slova D koji se uzdigao na zapadnoj obali otoka i koji je do kraja srijede iznosio više od tri kilometra kvadratna.
Vjetrovi tipični za španjolske Kanarske otoke pomagali su u raspršivanju vodenih para i otrovnih plinova koji nastaju kada se lava s temperaturom većom od 1.000 stepeni celzija susretne s okeanom, gdje je voda 22 stepena.
Lava je potekla iz novootvorene pukotine u vulkanu Cumbre Vieja u španjolskoj La Palmi u petak, 1. oktobra, urezujući drukčiji put od prethodnih tokova i izazivajući strah od novog uništenja, dok je fini pepeo natjerao otočane da navuku maske i naočale, piše Reuters.
Rijeka užarene lave vijugala se nizbrdo od nove pukotine, koja je u četvrtak kasno navečer otvorena oko 400 metara sjeverno od primarnog mjesta erupcije.
Više je otvora otvoreno otkad je vulkan aktivan, 19. septembra, ali Institut za vulkanologiju opisao je najnovije otvaranje kao novo "žarište erupcije".
"Postoji zabrinutost zbog puta ovog novog toka prema moru, iako se očekuje da će se pridružiti prethodnom u sljedećih nekoliko sati", rekao je čelnik vijeća La Palme, Mariano Hernandez Zapata.
Rekao je da je lava preko noći progutala još kuća.
"Pred nama je više drame, više brige", rekao je na konferenciji za novinare.
Oko 6.000 ljudi evakuirano je od početka erupcije i tek se trebaju vratiti kući.
Uništeno je više od 800 zgrada, uključujući kuće, crkve i škole.
Vulkan je izbacio 80 miliona kubnih metara rastopljene stijene, rekao je regionalni čelnik Angel Victor Torres, udvostručivši u količinu lave tokom posljednje velike erupcije La Palme prije 50 godina.
Stanovnici Los Llanos de Aridane, jednog od najteže pogođenih gradova, počeli su nositi kišobrane i zaštitu za oči kao mjeru opreza protiv vulkanske prašine koja prekriva ulice i lebdi u zraku.
"Sinoć je pepeo jako iritirao oči, morala sam koristiti kapi za oči i koža me peckala", rekla je Matilde Gonzalez Tavarez, 45-godišnja medicinska sestra koja je posjetila majku u domu za skrb u Los Llanosu.
"To je bespomoćnost, strah, nesigurnost. Ne znate što će se dogoditi", rekla je, dok su čistači ulica uklanjali „tepih“ crnog pepela iza nje.
Juan Antonio Perez Gonzalez (56), koji u gradu vodi cvjećarnicu, strahuje da najgore tek dolazi.
"Ne mogu se dobro izraziti niti vam prenijeti dobre vijesti jer je ovo katastrofa", rekao je za Reuters.
Rekao je da su se mnogi mještani spremali spakirati i otići.
Iako još nitko nije ozlijeđen od posljednje erupcije na La Palmi, to može biti kobno - prema američkom Geološkom zavodu (USGS) dvije su osobe ubijene na Havajima 2000. godine nakon što su udahnule kiselu paru.
Utjecaj na okoliš
Iako je početno potapanje flore i faune ispod „rijeke“ rastaljene stijene razorno, dugoročno se može pokazati korisnim, donoseći minerale iz jezgre Zemlje na površinu i pružajući stanište pod vodom i na kopnu za kolonizaciju po vrstama, rekli su stručnjaci, piše Guardian.
Fernando Tuya, istraživač biološke raznolikosti sa Sveučilišta La Palma, rekao je:
"Lava će oblikovati stjenovitu platformu koja će u budućnosti postati podloga za brojne morske vrste, to jest za tri do pet godina."
La Palma, dom za oko 85.000 ljudi koji žive uglavnom od uzgoja voća i turizma, dio je vulkanskih Kanarskih otoka, arhipelaga na sjeverozapadu Afrike koji je dio teritorija Španjolske.
Otok je dug oko 35 kilometara i širok 20 kilometara na svom najširem mjestu. Život se nastavio kao i obično na većem dijelu otoka dok je vulkan aktivan.
Vulkanski otoci
Prema geologu Joséu Mangasu Viñueli sa Sveučilišta Las Palmi, otoci su se počeli stvarati u Atlantskom okeanu prije više od 150 miliona godina, vjerovatno iznad vulkanskog "oblaka" ili "žarišta" u Zemljinom plaštu ispod okeana, ali i vjerovatno iznad druge vrste anomalije plašta, prijeloma između tektonskih ploča ili drugih uzroka, rekao je Viñuela u istraživanju objavljenom na znanstvenoj web-stranici MantlePlumes.org.
S vremenom su se stariji otoci poput Tenerifa i Gran Canarije pomaknuli otprilike istočno od značajke plašta koja uzrokuje vulkanizam i stoga su danas manje vulkanski. No La Palma, na sjeverozapadu skupine, sada je „najvulkanskija“.
Osam erupcija vulkanskih kratera na glavnom planinskom lancu La Palme i vulkanu - Cumbre Vieja, što znači "Stari vrh" - dogodilo se od početka zapisa u 15. stoljeću.
Posljednja erupcija prije ove dogodila se 1971. godine i ubila je ribara koji je bio ugušen parama – kad se previše približio potoku lave.
Španjolski istraživački brod nalazi se na moru i prati tokove lave sa sigurne udaljenosti, piše Live Science.
