Hrvatski tjednik Globus u najnovijem broju otkriva imena 27 državljana Srbije, većinom bivših pripadnika JNA, ali i policije i srpskih paravojnih postrojbi, koji su u pet logora diljem Srbije sudjelovali u mučenju i ubijanju hrvatskih vojnika i civila što su onamo odvedeni nakon pada Vukovara u studenome 1991. godine.
Protiv njih je Udruga “Vukovar 1991” srbijanskom Tužilaštvu za ratne zločine još 2008. podnijela kaznenu prijavu.
Podatke s imenima temelje na tisućama izjava koje su Udruga pravnika "Vukovar 1991" i joč neke braniteljske udruge prikupila među hrvatskim braniteljima koji su završili u srbijanskim logorima Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica i Niš.
Logoraši su identificirali nekoliko desetaka osoba - zapovjednika logora, ispitivača i čuvara - koje su ih maltretirale i mučile.
Na čelu osumnjičenih su imena dvojice bivših visokih zapovjednika JNA i KOS-a, Aleksandra Ace Vasiljevića, general majora bivše JNA i šefa njene obavještajne službe.
On je osumnjičen za ratni zločin protiv zarobljenika i civila, kao glavni organizator svih logora, pa je, kako se navodi, znao za sve što se događa u logorima.
Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku navodno je pri kraju dvogodišnje istrage i uskoro se očekuje i optužnica.
Drugo najviše rangirano ime je ime Vasiljevićevog zamjenika Đure Vasiljevića, koji također živi u Srbiji i protiv kojeg je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku također pokrenulo istragu, a sumnjiči ga se da ništa nije poduzeo kako bi spriječio zlostavljanja, ubijanja i mučenja u srbijanskim logorima
Teško do pravih imena
Inače, u kaznenoj prijavi podnesenoj srpskom Tužilaštvu spominju se 54 imena, no Globus otkriva da su više od polovice nadimci iza kojih se kriju osobe čija će imena i prezimena biti jako teško identificirati.
Udruženje “Vukovar 1991.” predalo je srpskom tužilaštvu za ratne zločine još 2008. krivičnu prijavu protiv bivših zapovednika i čuvara u pet logora u Srbiji.
Rezultata još uvek nema, a zamjenik tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić kaže za RSE da je predmet u pretkrivičnom postupku.
“Po prijavi koje predalo udrženje vukovarskih logoraša, mi smo po tome, naravno, postupili i već neko vreme vodimo pred krivični postupak u predmetu logora “Stajićevo” i istražujemo šta se dešavalo u to vreme na tim lokacijama", kaže on.
Većina logoraša, piše uz ostalo tjednik Globus, navodi nadimke najokrutnijih: Tajson, Terijer, Plavi 9, Mađar, Tajči, Rambo, Šeki, Gugi, Borko, Brica, Ljubo Brijač, Crnogorac, Bobota, Šicer, Razarač i Razbijač samo su neki od tih nadimaka.
Među nepotpunim imenima kriju se zastavnik Medić, kapetan Crnojević i druga imena. Predsjednik Udruge "Vukovar 1991", Zoran Šangut kaže za RSE da to upravo i govori koliko je to bio osmišljen ratni zločin.
"Skoro svi su imali svoje nadimke, znači, oni su već tada znali koji ratni zločin čine i skrivali su svoj identitet da im se ne može ući u trag. Pozdravljam rad Tužiteljstva za ratne zločine i da se ti zločini procesuiraju. Ono što bi voljeli istaknuti i ono što mi je žao što se suočavanje tog ratnog zločina sa istinom građana Republike Srbije ne prati i njihov najviši politički vrh. Ja ću samo podsjetiti da je predsednik Tadić još 2009. godine dva puta zaustavio da obelježimo logor “Stajićevo” i da postavimo spomen ploču", kaže Šangut.
Protiv njih je Udruga “Vukovar 1991” srbijanskom Tužilaštvu za ratne zločine još 2008. podnijela kaznenu prijavu.
Logoraši su identificirali nekoliko desetaka osoba - zapovjednika logora, ispitivača i čuvara - koje su ih maltretirale i mučile.
Podatke s imenima temelje na tisućama izjava koje su Udruga pravnika "Vukovar 1991" i joč neke braniteljske udruge prikupila među hrvatskim braniteljima koji su završili u srbijanskim logorima Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica i Niš.
Logoraši su identificirali nekoliko desetaka osoba - zapovjednika logora, ispitivača i čuvara - koje su ih maltretirale i mučile.
Na čelu osumnjičenih su imena dvojice bivših visokih zapovjednika JNA i KOS-a, Aleksandra Ace Vasiljevića, general majora bivše JNA i šefa njene obavještajne službe.
On je osumnjičen za ratni zločin protiv zarobljenika i civila, kao glavni organizator svih logora, pa je, kako se navodi, znao za sve što se događa u logorima.
Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku navodno je pri kraju dvogodišnje istrage i uskoro se očekuje i optužnica.
Drugo najviše rangirano ime je ime Vasiljevićevog zamjenika Đure Vasiljevića, koji također živi u Srbiji i protiv kojeg je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku također pokrenulo istragu, a sumnjiči ga se da ništa nije poduzeo kako bi spriječio zlostavljanja, ubijanja i mučenja u srbijanskim logorima
Teško do pravih imena
Inače, u kaznenoj prijavi podnesenoj srpskom Tužilaštvu spominju se 54 imena, no Globus otkriva da su više od polovice nadimci iza kojih se kriju osobe čija će imena i prezimena biti jako teško identificirati.
Većina logoraša, piše uz ostalo tjednik Globus, navodi nadimke najokrutnijih - Tajson, Terijer, Plavi 9, Mađar, Tajči, Rambo, Šeki, Gugi, Borko, Brica, Ljubo Brijač, Crnogorac, Bobota, Šicer, Razarač, Razbijač - samo su neki od tih nadimaka.
Udruženje “Vukovar 1991.” predalo je srpskom tužilaštvu za ratne zločine još 2008. krivičnu prijavu protiv bivših zapovednika i čuvara u pet logora u Srbiji.
Rezultata još uvek nema, a zamjenik tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić kaže za RSE da je predmet u pretkrivičnom postupku.
“Po prijavi koje predalo udrženje vukovarskih logoraša, mi smo po tome, naravno, postupili i već neko vreme vodimo pred krivični postupak u predmetu logora “Stajićevo” i istražujemo šta se dešavalo u to vreme na tim lokacijama", kaže on.
Većina logoraša, piše uz ostalo tjednik Globus, navodi nadimke najokrutnijih: Tajson, Terijer, Plavi 9, Mađar, Tajči, Rambo, Šeki, Gugi, Borko, Brica, Ljubo Brijač, Crnogorac, Bobota, Šicer, Razarač i Razbijač samo su neki od tih nadimaka.
Među nepotpunim imenima kriju se zastavnik Medić, kapetan Crnojević i druga imena. Predsjednik Udruge "Vukovar 1991", Zoran Šangut kaže za RSE da to upravo i govori koliko je to bio osmišljen ratni zločin.
"Skoro svi su imali svoje nadimke, znači, oni su već tada znali koji ratni zločin čine i skrivali su svoj identitet da im se ne može ući u trag. Pozdravljam rad Tužiteljstva za ratne zločine i da se ti zločini procesuiraju. Ono što bi voljeli istaknuti i ono što mi je žao što se suočavanje tog ratnog zločina sa istinom građana Republike Srbije ne prati i njihov najviši politički vrh. Ja ću samo podsjetiti da je predsednik Tadić još 2009. godine dva puta zaustavio da obelježimo logor “Stajićevo” i da postavimo spomen ploču", kaže Šangut.
