Oko stotinu tisuća ljudi iz svih dijelova Hrvatske bilo je u koloni sjećanjau Vukovaru, u spomen na 23. obljetnicu sloma hrvatske obrane Vukovara, ulaska JNA i srpskih paravojski i zločina koji su tada uslijedili. Iako su oporbeni HDZ i „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“ pokušali ponoviti prošlogodišnji scenarij i onemogućiti državnom vrhu da sudjeluje u koloni sjećanja, nakon manjih komplikacija formirana je jedinstvena kolona koja je prošla gradom do spomen-obilježja na Ovčari.
Vukovarskakomemoracija bezincidenata i jedinstvena kolona sjećanja! Iako su „stožeraši“, vrh HDZ-a i grupa „njihovih“ branitelja formirali svoju kolonu sjećanja prije završetka komemoracijeu dvorištu vukovarske bolnice, a državni vrh i ostali koji su bili na komemoraciji krenuli tek po njenom završetku, oko 11 sati formirana je jedinstvena kolona koja je bez incidenata stigla do spomen-obilježjana Ovčari, gdje su položeni vijenci.„Ponosan sam jer je Hrvatska ljubavi i Hrvatska sućuti i Hrvatska koja poštuje Vukovar odala dostojanstvenu počast Vukovaru i svim poginulima i ovaj dan sjećanja je nešto što ćemo pamtiti,“ kazao je nakon ceremonije predsjednik Ivo Josipović. Novinare je zanimalo kako komentira opetovani pokušaj stvaranja dviju kolona.
„To je sada na savjesti onima koji su htjeli napraviti dvije kolone, ali – vidite – nisu uspjeli! Ova Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar je pobijedila.“
Možda zbog prijetnji slavonske regionalističke stranke HDSSB da će uskratiti potporu HDZ-u u vukovarskom Gradskom vijeću, čime bi HDZ izgubio većinu i vlast u gradu, HDZ-ov vukovarski gradonačelnik Ivan Penava cijelo je vrijeme bio uz državni vrh. Politizacija je izbjegnuta, kaže.
„Nema podjela! Na današnji dan pričati o podjelama može samo netko tko ne razumije ni Vukovar ni Hrvatsku.“
Socijaldemokratska članica Gradskog vijeća Vukovara i mirovna aktivistkinja Biljana Gaća u izjavi za naš radio pozdravlja ishod komemoracije.
„Meni je iznimno drago što smo bar na ovaj dan pokazali jedinstvo i zajedništvo svih onih koji su bili danas u Vukovaru. To je jedino ispravno i tako je trebalo biti i prošle godine.“
Ona međutim podsjeća da je vrh HDZ-a krenuo prema Ovčari prije završetka programa u dvorištu vukovarske bolnice, i da su putem pokušavali napraviti distancu između sudionika kolone.
„Tako da se opet htjelo na neki simbolični način razdvojiti i podijeliti Vukovar. Meni je drago da im to na kraju ipak nije uspjelo i da su građani ovog puta ipak znali što se sprema, za razliku od prošle godine kada su bili zatečeni u koloni, pa nisu znali o čemu se točno radi. Sada je zaista proradila savjest i građani su se ponijeli ponosno i dostojanstveno.“
Komemoracija je započela prigodnim programom u dvorištu vukovarske bolnice, otkud su nakon pada grada 20. studenog 1991. godine pripadnici JNA i srpskih paravojski izveli 264 hrvatskaranjenika, branitelja i civila, a službeni program završio je dolaskom kolone sjećanja do spomen-obilježja na Ovčari, na mjestu gdje su ti ljudi te noći bili poubijani.
U izaslanstvu državnog vrha je i predsjednik srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac. „Bez obzira na to gdje je u koloni bila vlast, a gdje opozicija, to je manje bitno u odnosu na činjenicu da je sve prošlo u najboljem redu i u smiraju u odnosu na rasprave i moguća očekivanja.
Za razliku od prošle godine ovo je bila kolona sjećanja. Bili smo različiti u toj koloni, na različitim osnovama, ali smo išli u istom pravcu i s istim ciljem. Pokloniti se ljudima čiju žrtvu trebamo poštivati. Da se sjećamo stradanja ovog grada i da sve ostavimo po strani,“ kazao je Pupovac novinarima. On je dodao i kako su danas, a- nada se -i u svakoj budućoj mogućoj situaciji, "stvorili pretpostavke da komemoriramo zajedno, bez obzira na političke i etničke razloge".
Vukovar je napadnut sredinom kolovoza 1991. godine. U napadu je bio angažirano oko 45.000 pripadnika JNA i srpskih paravojski, oklopne snage i avijacija. Grad je branilo do 2.000 ljudi. U obrani grada i bombardiranjima poginulo je 3.600 ljudi, među kojima i 86 djece. Nakon pada grada 18. studenog 1991. godine iz u dio Hrvatske pod kontrolom hrvatskih vlasti prognano je 22.000 nesrba. Također, hrvatski branitelji i civili odvođeni su iz improviziranih zatvora i ubijani, a likvidacija 264 ranjenika, branitelja i civila na Ovčari najveći je pojedinačni zločin nakon pada grada. Još se 350 Vukovaraca vodi kao nestale, od toga njih šezdesetak ubijenih na Ovčari, jer su posmrtni ostaci u vrijeme samoproglašene „Republike Srpske Krajine“ očito premještani u sekundarne i tercijarne grobnice. Haški tribunal je za zločine na Ovčari osudio časnike JNA Milu Mrkšića i Veselina Šljivančanina na 20, odnosno na 5 godina zatvora.
Nitko iznad njih u zapovjednom lancu nije bio optužen ili osuđen. Komentirajući privremeno puštanje Vojislava Šešelja iz haškog pritvora, hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je da će Hrvatska u pristupnim pregovorima Srbije sa Europskom unijom inzistirati na suđenju bivšim najvišim oficirima JNA odgovornima za ratne zločine u Hrvatskoj, a koji se sada nalaze u Srbiji. „Nijedna hrvatska Vlada ne može od toga odstupiti. Srbija se mora držati određenih kriterija koji su bili postavljeni i Hrvatskoj, i reći nekome da Ovčara ili sama vukovarska priča završava na činu kapetana bivše JNA potpuno je neprihvatljivo. To mora ići do najvišeg vrha i za to se mora suditi,“ kazao je Miljenić za javni radio.
I predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz odao je u utorak priznanje Vukovaru napisavši da je na današnji dan 1991. taj bogati europski grad uništen u ime etničke mržnje.
"Danas se sjećamo nevinih koji su umrli tijekom opsade Vukovara 1991.: bogati europski grad uništen je u ime etničke mržnje", napisao je Schulz, inače član Stranke europskih socijalista(PES),na svom Twitteru.
U Škabrnji u zadarskom zaleđu također je održana komemoracija za 15 poginulih hrvatskih branitelja i 48 ubijenih civila kada su na današnji dan pred 23 godine postrojbe kninskog korpusa JNA kojim je zapovijedao Ratko Mladić i pripadnici srpske paravojske zauzeli selo.
