Gradsko vijeće Vukovara je petu godinu za redom odgodilo primjenu službene upotrebe dvojezičnosti u gradu, čemu se srpska manjina oštro protivi.
Po Popisu stanovništva iz 2011. srpska manjina sudjeluje u stanovništvu Vukovara sa nešto više od 33 posto, pa im zakon daje pravo na dvojezičnost.
Međutim, kada su državne vlasti pokušale postaviti dvojezične ploče, one su nasilno skinute, pa je Ustavni sud odluku o tome je li vrijeme za dvojezične ploče prepustio gradskim vlastima.
„Nema proširenja prava za Srbe u Vukovaru dok je Gradsko vijeće s ovakvom većinom na vlasti“, kaže za Radio Slobodna Europa(RSE) zamjenik gradonačelnika Vukovara iz redova srpske manjine i predsjednik Gradske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Srđan Kolar.
Gradsko vijeće: Nisu se „stekli uvjeti“
Gradsko vijeće Vukovara je na sjednici u utorak 26. listopada većinom glasova desničarskih stranaka koje su na vlasti u gradu za još godinu dana produljilo moratorij na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice, na što srpska manjina ima pravo prema popisu od 2011. godine.
Gradsko vijeće je na prijedlog gradonačelnika i novog lidera desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta Ivana Penave petu godinu za redom ocijenilo da se nisu „stekli uvjeti“ za proširenje prava.
„Zlonamjerno je što se odluku o proširenju prava na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice prebacilo na gradske vlasti“, kaže Kolar.
„Grad Vukovar je pretrpeo velike žrtve i sa jedne i sa druge strane i činjenica je - i to im ne treba zameriti - da ljudi ne mogu dovoljno svesni da takve stvari naprave. Zakon je tu jasan i zakon treba poštivati, ali očigledno oni koji su pisali zakon i koji su nam nametnuli ovo rešenje ne poštuju ga, već su taj vruć krompir prebacili Gradskom veću. To je zlonamerno i za mene apsolutno nedopustivo i zato to tako ide“, ocijenio je Kolar.
Ko osporava Popis?
Kolar za takvo stanje u Vukovaru odgovornim drži gradonačelnika Ivana Penavu i desničarsku vladajuću većinu u Gradskom vijeću. Upravo je Penava predložio novi jednogodišnji moratorij na dvojezičnost.
„Mišljenja sam da je snošljivost takva da omogućuje normalan rad, atmosferu, kao i odnose u gradu Vukovaru. Svaki iskorak, bilo gore- bilo dolje, bilo lijevo- bilo desno, mogao bi izazavati napetosti“, kazao je Penava na Vijeću u utorak.
On je ponovio 10 godina staru mantru vukovarske desnice kako se ne radi o obespravljivanju srpske manjine, nego da Popis stanovništva iz 2011. godine lažno prikazuje da Srba u Vukovaru ima nešto više od trećinu. Po tvrdnjama desnice u stvari ih - nema.
Kada je vlada lijevog centra Zorana Milanovića 2012. i 2013. godine bez političke pripreme na terenu krenula postavljati dvojezične ploče na institucije, HDZ koji je tada bio u opoziciji i u državi i u Vukovaru organizirao je „spontano“ razbijanje ploča. Vlada je obustavila postavljanje ploča, a Ustavni sud je 2014. godine obavezao lokalne vlasti da jednom godišnje procijene jesu li se stekli uvjeti za uvođenje dvojezičnosti.
Postkonfliktna atmosfera
Lokalne vlasti su to prvo ignorirale, a sada petu godinu za redom kažu da i dalje nema uvjeta.
“Ovakvo kopipejstanje odbijanja dvojezičnosti nastavit će se dok je god ovakva ekipa tamo na vlasti”, kaže za RSE predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
On upozorava da je osporavanje rezultata Popisa iz 2011. “na vrlo klimavim nogama”, bez obzira na to da su fluktuacije stanovništa iz svih etničkih zajednica tamo velike.
“Moramo reći da, s obzirom na okolnosti koje vladaju u Vukovaru, tamo treba još mnogo raditi, jer se ta postkonfliktna psiha tamo ne mijenja. Smatramo da bi se trebali stvarati uvjeti za pozitivnu diskriminaciju manjina, na koju su svi zaboravili”, poručuje predsjednik Savjeta.
Kako je trenutno u Vukovaru?
Prema podacima kojima Savjet raspolaže, stanje na ulicama Vukovara nije tako nategnuto kako neki tvrde, navodi Tolnauer, te dodaje da to tvrde oni koji se na taj način žele zadržati na sadašnjim političkim pozicijama.
Vukovar je tokom 87 dana opsade od strane nekadašnje jugoslovenske armije 1991. godine, doživeo teška razaranja, dok je više od hiljadu ljudi ubijeno. U kolektivnom sjećanju ostao je upamćen kao prvi grad žrtva ratova koji su devedesetim pratili raspad Jugoslavije.
Da je situacija bolja nego ranije, slaže se i Kolar.
“To se stišalo - te tuče na ulicama i sukobi naših mladića, na našu sreću i na sreću naših građana. To je jako dobro i u tom smeru treba i nastaviti! Problem je što se sve izjave nas političara i dužnosnika ovde na sednicama ili u javnosti manifestuje na te mlade generacije, i to je ono što u Vukovaru treba stati i završiti. Atmosfera u gradu Vukovaru je definitivno bolja, ali na tome se može još mnogo, mnogo više raditi”, poručio je Kolar.
Krajem godine biti će poznati prvi rezultati ovogodišnjeg Popisa stanovništva, a Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika sa stanjem krajem 2020. godine.
Po njihovoj procjeni, u Hrvatskoj je 237.000 stanovnika , odnosno 5,5 posto manje nego na Popisu 2011, a u gradu Vukovaru je 5.500 stanovnika manje nego pred 10 godina, odnosno čak 19,6 posto manje nego na prošlom Popisu.
Facebook Forum