Dostupni linkovi

Srbija posvećena saradnji sa Mehanizmom, zaključak sastanka Serža Bramerca sa zvaničnicima Srbije


Aleksandar Vučić sa glavnim tužiocem Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Seržom Bramercom, april 2023.
Aleksandar Vučić sa glavnim tužiocem Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Seržom Bramercom, april 2023.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu 4. septembra sa glavnim tužiocem Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Seržom Bramercom i na svojoj Fejsbuk stranici napisao da Srbija i Mehanizam nemaju otvorenih pitanja i da je saradnja kontinuirana.

"Naša zemlja odgovorno pristupa, kako radu sa Mehanizmom, tako i kažnjavanju ratnih zločina pred domaćim zakonodavstvom, jer je pravda za sve žrtve važan deo puta regiona ka pomirenju i boljoj budućnosti za sve naše građane", saopštio je predsednik Srbije.

Vučić je naveo da je imao "korektan i otvoren razgovor sa tužiocem Bramercom o saradnji Srbije sa Mehanizmom za međunarodne krivične sudove, rezultatima Nacionalne strategije za kažnjavanje ratnih zločina, rasvetljavanju sudbine nestalih, kao i o pravosudnoj saradnji u regionu po ovim temama".

"Istovremeno, postoji potreba za boljom koordinacijom kada je reč o regionalnoj saradnji na pitanjima nestalih, podizanju optužnica i procesuiranju ratnih zločina", napisao je predsednik Vučić.

Bramerc je tokom dana razgovarao i sa ministarkom pravde Srbije Majom Popović, koja je ukazala da je kažnjavanje ratnih zločina i ostvarivanje pravde od ključnog značaja za normalizaciju odnosa i izgradnju poverenja na Zapadnom Balkanu.

"Pravosudni organi Srbije okončali su veliki broj postupaka, što je najbolji dokaz da Republika Srbija vodi odgovornu politiku, koja je preduslov stabilnosti na prostoru ovog dela Evrope", stoji u saopštenju ministarstva pravde.

Tokom razgovora ukazano je i na potrebu napretka regionalne saradnje po pitanju rasvetljavanja sudbine nestalih lica, a posebno je naglašena neophodnost jednakog pristupa procesuiranju odgovornih lica, bez obzira iz kog dela nekadašnje Jugoslavije dolaze.

Dugo trajanje suđenja, smanjenje broja optužnica i veličanje ratnih zločinaca, trend je koji je u Srbiji nastavljen i u 2023. godini, upozorio je u novom izveštaju nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati suđenja za ratne zločine.

U novom izveštaju o procesuiranju ratnih zločina u Srbiji objavljenom krajem maja 2024, Fond za humanitarno pravo ukazuje na pad efikasnosti i kvaliteta.

Tužilaštvo za ratne zločine je u 2023. podiglo tri optužnice protiv sedam osoba, ali dve nisu bile potvrđene, rekla je za Radio Slobodna Evropa advokatica Fonda Marina Kljajić.

Pored toga Fond je istakao da Tužilaštvo u Srbiji, uprkos Protokolu o saradnji i progonu počinilaca ratnih zločina, ne želi da ustupi gonjenje pravosuđu BiH.

Vlast u Srbiji ne reaguju ni na izveštaje Evropske komisije koji iz godine u godinu upozoravaju na porast promocije osuđenih ratnih zločinaca i negiranja presuda.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, pravni naslednik Haškog tribunala, već godinama od Srbije traži izručenje članova SRS Petra Jojića i Vjerice Radete, po optužbi za zastrašivanje, pretnje i nuđenja mita svedocima u postupku protiv lidera SRS-a Vojislava Šešelja.

Srbija odbija da ih izruči, navodeći da prema "pravosnažnoj odluci Višeg suda u Beogradu nisu ispunjeni uslovi za izručenje Vjerice Radete i Petra Jojića".

XS
SM
MD
LG