Vrhovni sud ruskog Tatarstana odbio je žalbu novinarke Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševe na pritvor pod optužbom da se nije registrovala kao strani agent, što ona odbacuje.
Saslušanje 31. oktobra održano je iza zatvorenih vrata, a Kurmaševa je učestvovala putem video-linka iz pritvorskog centra u glavnom gradu Tatarstana, Kazanu.
Njen advokat je tražio da joj se odredi drugi vid kazne osim smještanja u pritvor. Sedmicu ranije okružni sud joj je odredio pritvor najmanje do 5. decembra.
Kurmaševa, novinarka Tatarsko-baškirskog servisa RSE iz Praga u Češkoj, koja ima dvojno američko i rusko državljanstvo, otputovala je u Rusiju zbog hitne porodične situacije u maju ove godine.
Privremeno je zadržana 2. juna dok je čekala povratni let na aerodromu Kazan, gdje su joj oduzeta oba pasoša.
Vlasti su 11. oktobra kaznile Kurmaševu s 10.000 rubalja (103 dolara) jer nije registrovala američki pasoš ruskim vlastima, prema izvještajima lokalnih medija na temelju sudskih dokumenata.
Kurmaševa je ponovno privedena 18. oktobra zbog sumnje da se nije registrovala kao strani agent, što je krivično djelo za koji je maksimalna kazna od pet godina zatvora. .
Istražni komitet je saopštio da se Kurmaševa sumnjiči da nije "ispunila obavezu utvrđenu zakonodavstvom Ruske Federacije da nadležnom organu dostavi dokumente neophodne za upis u registar stranih agenata". Ona negira optužbe.
Vršilac dužnosti predsjednika RSE/RL Jeffrey Gedmin odbacio je optužbe protiv Kurmaševe rekavši da je progonjena zbog svog rada.
"Novinarstvo nije zločin. Ona mora odmah biti puštena svojoj porodici", rekao je Gedmin.
Rusko pritvaranje Kurmaševe, drugog američkog medijskog radnika kojeg Moskva drži u pritvoru ove godine, izazvalo je talas kritika grupa za ljudska prava i političara koji kažu da taj potez signalizira novi nivo ratne cenzure.
Rusija je optužena da je pritvarala Amerikance kako bi ih koristila kao monetu za razmjenu za Ruse zatvorene u Sjedinjenim Državama. Reporter Wall Street Journala Evan Gerškovič uhapšen je u martu zbog navodnog špijuniranja, što su optužbe koju on i novine oštro poriču.
Od 2012. Rusija koristi svoj takozvan zakon o stranim agentima da etiketira i kazni kritičare vladine politike. Takođe se sve više koristi za zatvaranje ljudi iz civilnog društva i medijskih grupa u Rusiji otkako je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu.
Amnesty International, ured UN-a za ljudska prava, Komitet za zaštitu novinara i predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a pozvali su na hitno puštanje Kurmaševe na slobodu.
Zakon o stranim agentima dozvoljava vlastima da označe neprofitne organizacije kao "strane agente" ako primaju sredstva iz inostranstva i učestvuju u političkim aktivnostima.
RSE naglašava da ovaj zakon predstavlja političku cenzuru koja ima za cilj da spriječi novinare da obavljaju svoje profesionalne dužnosti.
Više od 30 radnika Radija Slobodna Evropa Ministarstvo pravde Rusije je navelo kao "strane agente".
U martu je moskovski sud proglasio bankrot operacija RSE-a u Rusiji nakon što je kompanija odbila da plati višestruke kazne u ukupnom iznosu od više od milijardu rubalja (14 miliona dolara) zbog nepoštivanja zakona.
