Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, jednog od podnosilaca tužbe protiv Holandije, za Radio Slobodna Evropa kaže kako presudom Vrhovnog suda Holandije o djelimičnoj odgovornosti te države za smrt Bošnjaka u Srebrenici nisu zadovoljni, te će pravnu bitku nastaviti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava.
Vrhovni sud Holandije izrekao je danas pravosnažnu presudu po žalbama na presudu Apelacionog suda iz 2017. godine, kojom je potvrdio presudu tog suda da je Holandija djelimično odgovorna za smrt 350 muškaraca koji su 13. jula 1995. pripadnici holandskog bataljona protjerali iz UN-ove baze znajući da će biti ubijeni.
"Nismo zadovoljni, ali ipak su odgovorni. U Potočarima je bila zastava UN, mi smo bili pod zaštitom i oni su odgovorni koliko god oni smatrali da nisu, ne postoji nijedna gumica kojom mogu izbrisati svoju odgovornost", rekla je Munira Subašić.
Subašić je potvrdila i da pravna bitka za dokazivanje odgovornosti Holandije neće stati na ovoj presudi, već će se žaliti i Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
"Samim slučajem Nuhanović i samim slučajem Mustafić prihvatili su 100 posto odgovornost. Moraće i za ovo", navela je.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže kako detalje presude nisu mogli čuti, jer je izricana na holandskom jeziku, a prevodioci nisu bili obezbijeđeni, što je, smatra, jedan od pokazatelja lošeg odnosa prema žrtvama. I presuda je, kaže, nezadovoljavajuća.
"Pogotovo nisu zadovoljne majk,e imajući u vidu da je u prethodnom postupku odgovornost Holandije bila nekih, kako oni to kažu 30 posto za zločine koji su počinjeni,. Odnosno za lica koja su bila u okviru same baze, a sada je taj nivo smanjen na deset posto odgovornosti, što je još i manje i poražavajuće", navodi Tahirović za RSE.
- Tužilac: Osloboditi Holandiju odgovornosti za Srebrenicu
- Bivši mirovnjaci odustali od tužbe protiv Holandije o Srebrenici
Žalbe Vrhovnom sudu su bili uložili i predstavnici udruženja žrtava genocida u Srebrenici, ali i država Holandija.
Više od 6.000 članova porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici tužilo je 2007. godine Holandiju zbog uloge holandskog bataljona UN u zaštićenoj zoni Srebrenica ljeta 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ušle u grad, te nakon toga ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka.
Vrhovni sud po tužbi Srebreničanina Hasana Nuhanovića ranije je donio i odluku prema kojoj je Holandija odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.
Video priča iz 2010. o Robu Zomeru, koji je jula 1995. godine u Srebrenici kao vojnik holandskog bataljona i dlučio da se tu sa porodicom nastani:
Džidić: Pomak ka odgovornosti mirovnih snaga u ratnim zonama
Za Denisa Džidića, glavnog urednika Balkanske istraživačke mreža (BIRN), nezadovoljstvo žrtava presuda je razumljivo, s obzirom na to šta se desilo u julu 1995. godine, koliko je ljudi ubijeno, te ako se globalno posmatra ponašanje holandskog bataljona na tom području.
"Međutim, ipak treba shvatiti da činjenica da je konačno holandski sud donio jednu takvu odluku, pa čak i prihvatio pa makar i djelimičnu odgovornost, predstavlja historijski uspjeh. Da se govori o tome da čak i države mogu odgovarati i mogu se smatrati odgovornim za ponašanje njihovi vojnika, čak i kada su u misijama Ujedinjenih nacija", kaže Džidić.
On podsjeća da je bilo pokušaja da se tuže i Ujedninjene nacije, no da oni imaju imunitet.
"Čak i uprkos tome, rekao bih da je ovo historijska presuda, da će biti značajna i da će ući u anale historije kao jedan pomak ka tome da imamo odgovornost mirovnih snaga u ratnim zonama u odnosu na njihovo ponašanje", dodaje Džidić.
Šarić: Značajna presuda u vremenu negiranja genocida
Direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC) Velma Šarić smatra da je presuda Vrhovnog suda Kraljevine Holandije jako značajna jer dolazi, kako kaže u pravo vrijeme kada se bosanskohercegovačko društvo suočava sa velikim problemom poricanja genocida i glorifikacije ratnih zločina.
"Presuda, po meni, nedvojbeno pokazuje da je Holandija pravna država i da se želi uključiti u cijeli proces suočavanja sa prošlošću. Smatram da je ovo jedan važan korak. Naročito u vrijeme kada mi nakon komemoracije u Srebrenici, raspravljamo, po riječima visokog predstavnika, o donošenju zakona koji će zabraniti negiranje i poricanje genocida u Srebrenici", kaže Šarić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njenim riječima, presuda može pomoći u tom segmentu i pokazati da međunarodna zajednica ustrajava u svojim naporima u očuvanju sjećanja na ono što se desilo, ali i u suočavanju sa posljedicama genocida. Ona dodaje da razumije da presuda nije zadovoljavajuća za udruženja žrtva.
"Jer, zaista, kada pomislimo na gubitke koje su preživjeli, te na njihovu dvadesetpetogodišnju borbu dokazivanja onoga što se desilo, činjenica da je dokazana odgovornost Holandije 30 posto, vjerovatno nije nešto što će zadovoljiti žrtve", objašnjava Šarić i ukazuje da se presuda mora posmatrati u širem kontekstu tranzicione pravde.
Presuda, dodaje ona, je važna naročito za proces pomirenja i budućnosti, prije svega mladih ljudi.
"Mislim da ova presuda ukazuje da će se ustrajati u naporima da se suočimo sa prošlošću i da nađemo načina da se okrenemo rješavanju nekih ozbiljnih problema koje imamo, u ovom slučaju to je poricanje genocida od strane političara iz Republike Srpske i Srbije i naravno glorificiranje ratnih zločina što je još veći problem koji mi u bosanskohercegovačkom društvu imamo", zaključuje direktorica PCRC.
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ove godine ukupani su posmrtni ostaci još 33 žrtve genocida, pronađeni u više masovnih grobnica, a porodice su za njima tragale duže od 20 godina.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.
Na komemoraciji žrtvama genocida počinjenog prije 24 godine u "Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija" ove godine čule su se osude genocida, te pozivi na donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i pozivi na pomoć u traganju za istinom o sudbini preostalih žrtava čija tijela još nisu pronađena.
Gdje su pronađeni posmrtni ostaci Srebreničana?
Facebook Forum