Vrata EU otvorena, ključ u rukama BiH

Dugo očekivani izvještaj Evropske komisije o progresu Zapadnog Balkana u reformama i evropskim integracijama, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nije donio ništa neočekivano.

Uz pobrajanje zaostataka, poruka put BiH iz Brisela glasi: što prije usvojite zakone i formirajte vlast da bi se mogli steći uvjeti za aplikaciju za evropsko članstvo. Ostatak regiona, uglavnom, za korak je bliže evropskim integracijama.

A kada je riječ o pobrajanju neučinjenog, tu stoji: neusvojeni zakoni, neispoštovana odluka Evropskog suda za ljudska prava, neformirana državna vlast, gotovo zaustavljene reforme. Sve su to podsjećanja koja su našla mjesta u izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.

“U Bosni i Hercegovini se politička i institucionalna blokada nastavlja. To je spriječilo rad na neophodnim reformama kako bi se zemlja približila Evropskoj uniji. Još čekamo da prošlogodišnji izbori donesu novu vladu. Ali moram reći – od marta ove godine imamo prema Bosni i Hercegovini veoma čvrstu politiku. Nije riječ samo o našem ojačanom prisustvu, strukturnom dijalogu, već i o jasnom pobrajanju uvjeta za zemlju kako bi mogla da podnese zahtjev za evropsko članstvo”, naveo je evropski komesar za prošenje, Štefan Füle.

Članica Evropskog parlamenta, izvjestiteljka grupe socijaldemokrata za
BiH, Emine Bozkurt o izvještaju je kazala:

"Moj prvi utisak o izvještaju je da su vrata za Bosnu i Hercegovinu otvorena, da se proces nastavlja. Vjerovatno najvažnija poruka za BiH je da je progres neophodan, da se vlada mora formirati, potrebna je reforma ustava. Što prije Bosna i Hercegovina to učini, biće bolje. Trenutno izvještaj, naravno, nije previše optimističan, ali ključna poruka je: vrata su otvorena, sve je sada do Bosne i Hercegovine."

Postavlja se pitanje da li će ozbiljnost izvještaja imati i neke pozitivne efekte.

„Mi se neprestano tome nadamo. Do onog trenutka kada pokažemo barem nekakvu osnovnu sposobnost pravljenja kompromisa, organiziramo vladu koja je sposobna da odgovori na zahtjeve Evropske unije, mislim da to nije tako realistično. Mislim da je to prvi korak na kojem će se pokazati da li je Bosna i Hercegovina zemlja koja zaista grabi korakom i sustiže ostale zemlje u regionu, ili bespomoćno čeka da joj neko izvana riješi probleme. Mislim da te druge opcije nema“, ocjenjuje članica Evropskog parlamenta iz Švedske, Anna Ibrišagić.

Kacin: Srbija treba uraditi nešto za sebe

Inače, svi sa Zapadnog Balkana, naravno, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu, načinili su korak naprijed u ovom izvještaju. Srbija je dobila zeleno svjetlo za kandidatski status, a datum pregovora će odrediti napredak u dijalogu sa Kosovom. Za Crnu Goru se preporučuje Evropskom vijeću da se što prije započnu pregovori o prijemu, sa Kosovom o stukturnom dijalogu i vizama, za Makedoniju pregovori čim riješi pitanje imena.

„Srbiji je ponuđeno što i zaslužuje. Nadam se da će Srbija iskoristiti tu priliku i da će do samita u decembru biti u stanju poslati ubjedljive i razumljive poruke svim državama članicama, posebno onima koje još sada imaju rezerve oko njezinog ponašanja, odnosno nemaju puno povjerenja u nju. Ja sam spomenuo da je dijalog s Prištinom svakako jedan od uslova, ali nije jedini. Isto tako je potreban dijalog i sa Mađarskom, pa Njemačkom, Francuskom, Holandijom i drugim državama koje imaju rezerve prema dosadašnjem ponašanju Srbije. Jednostavno, sada treba prevazići sadašnje stanje gdje nema dovoljno međusobnog povjerenja. Ali, ono što je – po meni – najvažnije jeste odluka Evropske komisije da će najteža poglavlja na području pravosuđa, individualnih i kolektivnih ljudskih prava otvarati na samom početku. To je nešto novo, što će omogućiti da tamo gdje države zaostaju brže napreduju i da se stanje brže popravlja. To je izuzetno važno. S druge strane, mislim da Srbija mora biti ambiciozna i mora odlučiti šta će učiniti za sebe. Ja uporno ponavljam, i reći ću i ovog puta: neka Srbija ne radi ništa za nas koji smo već u Evropskoj uniji. Neka nešto napravi za sebe. Drugo – neka ne radi ništa što nije u njezinom interesu. E, sad – kakvi su njezini interesi i kakvo je shvaćanje realnosti, to je već druga stvar. No, poruke su bile jasne. Ako Srbija to shvati, onda može u decembru dobiti potvrdu svog statusa kandidata, što ne bi bilo dobro samo za Srbiju nego bi to imalo odlične pozitivne posljedice i na poboljšanje i veću dinamiku promjena i približavanja i u Bosni i Hercegovini, i u Crnoj Gori, na Kosovu, u Albaniji, i svakako u samoj Srbiji. I Makedoniji, koja je živ dokaz da je moguć i negativan scenario, da izgubi šest godina zbog svoje upornosti i drugačijeg prioriteta“, poručio je član Evropskog parlamenta iz Slovenije i izvjestitelj za Srbiju, Jelko Kacin.