Piše: Rikard Jozwiak, prevela Biljana Jovićević
Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope (PACE) počeće 24. juna ljetnje zasijedanje u Strazburu, na kojem se očekuje glasanje o izvještaju kojim bi se Rusija mogla vratiti u ovo tijelo nakon tri godine pauze. Ako se to dogodi, to će biti prvo povlačenje sankcija koje je Zapad uveo Moskvi zbog nelegalne aneksije Krima, u martu 2014. godine.
Šta se dogodilo do sada?
Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope (PACE) je 2014. reagovala na rusku aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim i podršku Moskve proruskim separatistima na istoku Ukrajine, tako što su ruskoj delegaciji u Savjetu Evrope (SE) uskratili pravo glasa, uskratili pravo njenim članovima da budu na čelu komiteta SE, učestvuju u tijelima koja odlučuju i posmatračkim misijama do kraja godine.
Ruska delegacija je još uvijek mogla da govori na sesijama, inicira odluke i glasa na različitim komitetima PACE-a. Te sankcije su produžene sljedeće godine, sve dok Rusija 2016., sama nije donijela odluku da više neće učestvovati u radu PACE-a.
Pored toga, Rusija u protekle dvije godine nije plaćala godišnji doprinos od 33 miliona eura, što je oko sedam posto budžeta Savjeta Evrope. Takođe je bilo naznaka da bi se Rusija u potpunosti mogla povući iz Savjeta Evrope, ukoliko status njene delegacija ne bude obnovljen i ukoliko ne budu imali pravo da glasaju za sljedećeg generalnog sekretara, koji će naslijediti Norvežanina Thornbjorna Jaglanda. Ovo glasanje je planirano na zasijedanju od 24-28. juna i mnoge države članice sada osjećaju pritisak Rusije.
O čemu je izvještaj?
Naslov izvještaja koji će se, kako se očekuje, razmatrati 24. juna je “Jačanje procesa donošenja odluka u Parlamentarnoj Skupštini, koje se tiče akreditiva i glasanja“ djeluje dovoljno bezazleno i u svih 12 paragrafa se niti jednom ne pominje Rusija. Izvještaj međutim sadrži dvije ključne linije, koje, ukoliko prođu, ne samo da će ograničiti sposobnost PACE da ubuduće uvodi sankcije, slične onima koje ima Rusija u budućnosti, već će takođe odmah značiti primanje Rusije nazad. Po prvom pitanju, izvještaj kaže da „pravo članice da glasa, da govori i bude predstavljena u Skupštini i njenim tijelima neće biti suspendovano ili povlačeno u kontekstu izazova da se razmatraju njihovi akreditivi“.
Što se tiče povratka ruske delegacije odmah, izvještaj kaže da „Skupština takođe bilježi da Komitet ministara, imajući u vidu važnost izbora generalnog sekretara i sudija Evropskog suda za ljudska prava, bi pozdravio da delegacije svih država članica učestvuju na junskom zasijedanju Parlamentarne Skupštine“. Ako izvještaj prođe, delegacija Moskve može uzeti učešća u ključnim glasanjima koje će početi sljedećeg dana. Gledajući agendu za sesiju od 24. do 28. juna, to je u potpunosti izvodljivo. Izvještaj će biti razmatran, i o njemu će se glasati 24. juna (uobičajeno je da se takve debate održavaju prvog dana). Za sljedeće jutro, 25. juna, zakazana je sjednica koja će dozvoliti Skupštini da ispita i odobri akreditive ruskoj delegaciji, a 26. juna zakazan je izbor novog generalnog sekretara, kao i sudija Evropskog suda za ljudska prava (ECHR).
Kako će stvari najvjerovatnije odigrati?
U ovom trenutku, smatra se da je izvjesno da će izvještaj proći i da će se Rusija vratiti sa punim pravom glasa gotovo istog trenutka. Na sastanku ministara vanjskih poslova Savjeta Evrope u Helsinkiju prošlog mjeseca, velikom većinom je usvojena deklaracija u kojoj se navodi da će “sve države članice imati pravo da učestvuju na ravnopravnoj bazi” u organizaciji, dodajući da će članice “pozdraviti da delegacije svih država članica budu u mogućnosti da uzmu učešća“ u savjetu Parlamentarne Skupštine (PACE) u junu. Ovo je utrlo put da komitet PACE -a podrži izvještaj glasanjem 18 prema 6, tokom sastanka u Parizu 2. juna.
Francuska i Njemačka su bile glavna pokretačka snaga za promjenu i većina delegate iz Pariza i Berlina će glasati za izvještaj. Glavni argument za reinstaliranje prava Rusije je da je bolje imati Rusiju u PACE-u, da bi promovisali dijalog čak iako nemaju isto mišljenje o svim pitanjima. Držanje Rusije van- ili njeno napuštanje Savjeta Evrope sve skupa, prema onima koji se zalažu za puni povratak Moskve, će takođe spriječiti ruske građane da svoje slučajeve predaju Evropskom sudu za ljudska prava, te dalje pogoršati budžetske probleme. Delegati iz država kao što su Gruzija, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo iIi tri baltičke države, pokušaće da osuguraju dovoljno podrške da izvještaj ne prođe, što je nešto što se ranije dešavalo u nekoliko navrta na PACE-u, kada su izvještaji koji su omogućavali Rusiji povratak bili odbačeni.
Šta će se dogoditi u PACE-u ako se Rusija vrati u junu?
Oni koji su protiv odustajanja od sankcija protiv Moskve, kažu da bi povratak Rusije nanio štetu reputaciji Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope. To bi značilo da će se Rusija vratiti bez implementacije bilo kojeg zahjeva koji joj je postavljen. Još važnije, to će stvoriti presedan koji će slijediti druge države, jer će sankcije ubuduće biti veoma teško uvesti. To će takođe oslabiti pravo Skupštine da izazove druge nebalansirane delegacije, i na neki način dati legitimitet ruskoj aneksiji Krima, ako Rusija odluči da pošalje u delegaciju člana Dume sa aneksiranog poluostrva, što je scenario na koji PACE gotovo ni na koji način ne može odgovoriti. Još simboličnije, obnavljanje glasačkog prava Moskve, Rusija bi mogla interpretirati kao dokaz da Zapad želi da se „vrati u igru“, te bi potencijalno moglo voditi i do toga da im se i druge sankcije Zapada ukinu, iako za sada nema konkretnih indikacija za tako nešto.
Facebook Forum