Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, prve komšije su nam tako postale važan partner za saradnju sa EU institucijama, a Bosna i Hercegovina tako dobija i nove mogućnosti u pristupu evropskim fondovima. To je bila i jedna od tema sastanka neformalne mreže volonterskih centara Bosne i Hercegovine i Hrvatske održanog nedavno u Jelašima pored Karlovca.
Jedan od evropskih programa na kojem bi se mogla graditi tješnja saradnja nosi naziv Evropa za građane. Hrvatska je tom programu pristupila još 2007. godine i do danas je iz fonda Evropa za građane povukla sredstva za više od 300 projekata. To je veliko iskustvo koje će svakako biti podijeljeno i sa Bosnom i Hercegovinom te ostalim susjedima u regionu, kaže Maja Tomičić iz vladinog ureda za udruge Republike Hrvatske koji je nacionalna kontakt tačka programa Evropa za građane.
„Jako mi je drago što su u 2012. baš tri zemlje iz regije postale članice programa Evropa za građane – to su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Čini mi se da bi se tu otvorio prostor za sve vidove suradnje, iako je poanta programa Evropa za građane upravo to partnerstvo među različitim zemljama, jer je ideja upravo taj interkulturalni dijalog, razmjena znanja, povezivanje različitih iskustava organizacija na EU razini. Tako je i kriterij koji je obavezan upravo to partnerstvo sa drugim organizacijama iz programa, odnosno zemljama članicama Evropske unije.“
Na programu Evropa za građane već je formirana i mreža nevladinih organizacija koje djeluju na polju aktivnog građanstva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje sarađuju na uspostavljanju kulture volontiranja u dvije zemlje.
„Ta se mreža sastoji od devet udruga koje su okupljene kroz jedan naš prošli projekt koji je završio u veljači 2013., gdje su bili isti partneri, OKC i ALD, kroz koje smo mi facilitirali otvaranje volonterskih centara u pet udruga, uz granicu između Hrvatske i BiH“, smatra predsjednica Agencije lokalne demokracije iz Siska Paula Raužan:
Ideje koje promovišu zajedništvo
Koordinatorka projekta za prekogranično umrežavanje za lokalni razvoj Omladinskog komunikativnog centra Banja Luka Vanja Kukrika ističe kako su partnerske organizacije iz Hrvatske razvile lokalne volonterske centre po uzoru na one u Bosni i Hercegovini, a da je sada vrijeme da se uloge zamijene.
„OKC je metodologiju razvoja volonterizma prenio u Hrvatsku otvarajući lokalni volonterski centar u Sisku, Kutini, Hrvatskoj Petrinji, sad i u Ozlju i Vrginmostu. Samim tim uspostavili smo tu saradnju da sad oni mogu nama, putem ovakvih stvari, prenijeti to znanje, kako još pokupiti više sredstava, udružiti se zajedno, i napraviti opet nekakav projekat koji bi dobrodošao da se ti volonterski centri i dalje održavaju.“
Koordinatorka lokalnog volonterskog centra Vales Kolapis u Ozlju Maja Vinski:
„Ima puno sličnosti i super je što možemo temeljiti projekte na tim sličnostima. Naravno, tu je prednost i zajednički jezik, imamo i taj zajednički mentalitet i dinamiku rada – ono 'ima vremena' – a sve se nekako završi. To su neke prednosti s kojima mi možemo zajednički nastupati, jer opet postoji taj neki, barem kod nas, osjećaj zajedništva ovog istočnog dijela Evrope.“
Maja Vinski upravo kao posebnu prednost prekogranične saradnje vidi promovisanje volonterizma, prijeko potrebnog i u uslovima lošije ekonomske situacije.
„Stvaraju se krive predodžbe o volonterizmu, da je to neki besplatan rad, gdje se ne vidi cijela komponenta altruizma. Mislim da je vrlo bitno, pogotovo u ovo vrijeme i pogotovo za mlade ljude, stvaranje novih iskustava, a opet, kroz neformalno učenje i druženje. Mislim da je to stvarno odlično. Iz svog osobnog iskustva mogu reći - ja sam počela raditi kao volonter, jednostavno napredovala, dobila posao i sada radim na tome da promičem volonterstvo.“
No, osim promocije volonterizma, u programu Evropa za građane ima mjesta i za druge ideje koje promovišu zajedništvo, kaže Maja Tomčić.
„Trenutno se osmišljava nova struktura programa. To će biti novo financijsko razdoblje 2014.-2020. i bit će otvorena kroz dvije velike aktivnosti – prvo će biti Aktivno evropsko građanstvo u najširem smislu riječi, a drugo će biti Aktivno evropsko sjećanje, koje je posvećeno obilježavanju i prisjećanju na žrtve totalitarnih režima. Prva aktivnost će i financijski biti malo izdašnija, i okrenuta je raznim aktivnostima koje jačaju participaciju građana u procesima donošenja odluka, aktivno građanstvo, širenje razine svijesti o pravima EU građana.“
Jedan od evropskih programa na kojem bi se mogla graditi tješnja saradnja nosi naziv Evropa za građane. Hrvatska je tom programu pristupila još 2007. godine i do danas je iz fonda Evropa za građane povukla sredstva za više od 300 projekata. To je veliko iskustvo koje će svakako biti podijeljeno i sa Bosnom i Hercegovinom te ostalim susjedima u regionu, kaže Maja Tomičić iz vladinog ureda za udruge Republike Hrvatske koji je nacionalna kontakt tačka programa Evropa za građane.
„Jako mi je drago što su u 2012. baš tri zemlje iz regije postale članice programa Evropa za građane – to su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Čini mi se da bi se tu otvorio prostor za sve vidove suradnje, iako je poanta programa Evropa za građane upravo to partnerstvo među različitim zemljama, jer je ideja upravo taj interkulturalni dijalog, razmjena znanja, povezivanje različitih iskustava organizacija na EU razini. Tako je i kriterij koji je obavezan upravo to partnerstvo sa drugim organizacijama iz programa, odnosno zemljama članicama Evropske unije.“
Na programu Evropa za građane već je formirana i mreža nevladinih organizacija koje djeluju na polju aktivnog građanstva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje sarađuju na uspostavljanju kulture volontiranja u dvije zemlje.
„Ta se mreža sastoji od devet udruga koje su okupljene kroz jedan naš prošli projekt koji je završio u veljači 2013., gdje su bili isti partneri, OKC i ALD, kroz koje smo mi facilitirali otvaranje volonterskih centara u pet udruga, uz granicu između Hrvatske i BiH“, smatra predsjednica Agencije lokalne demokracije iz Siska Paula Raužan:
Ideje koje promovišu zajedništvo
Koordinatorka projekta za prekogranično umrežavanje za lokalni razvoj Omladinskog komunikativnog centra Banja Luka Vanja Kukrika ističe kako su partnerske organizacije iz Hrvatske razvile lokalne volonterske centre po uzoru na one u Bosni i Hercegovini, a da je sada vrijeme da se uloge zamijene.
„OKC je metodologiju razvoja volonterizma prenio u Hrvatsku otvarajući lokalni volonterski centar u Sisku, Kutini, Hrvatskoj Petrinji, sad i u Ozlju i Vrginmostu. Samim tim uspostavili smo tu saradnju da sad oni mogu nama, putem ovakvih stvari, prenijeti to znanje, kako još pokupiti više sredstava, udružiti se zajedno, i napraviti opet nekakav projekat koji bi dobrodošao da se ti volonterski centri i dalje održavaju.“
Koordinatorka lokalnog volonterskog centra Vales Kolapis u Ozlju Maja Vinski:
„Ima puno sličnosti i super je što možemo temeljiti projekte na tim sličnostima. Naravno, tu je prednost i zajednički jezik, imamo i taj zajednički mentalitet i dinamiku rada – ono 'ima vremena' – a sve se nekako završi. To su neke prednosti s kojima mi možemo zajednički nastupati, jer opet postoji taj neki, barem kod nas, osjećaj zajedništva ovog istočnog dijela Evrope.“
Maja Vinski upravo kao posebnu prednost prekogranične saradnje vidi promovisanje volonterizma, prijeko potrebnog i u uslovima lošije ekonomske situacije.
„Stvaraju se krive predodžbe o volonterizmu, da je to neki besplatan rad, gdje se ne vidi cijela komponenta altruizma. Mislim da je vrlo bitno, pogotovo u ovo vrijeme i pogotovo za mlade ljude, stvaranje novih iskustava, a opet, kroz neformalno učenje i druženje. Mislim da je to stvarno odlično. Iz svog osobnog iskustva mogu reći - ja sam počela raditi kao volonter, jednostavno napredovala, dobila posao i sada radim na tome da promičem volonterstvo.“
No, osim promocije volonterizma, u programu Evropa za građane ima mjesta i za druge ideje koje promovišu zajedništvo, kaže Maja Tomčić.
„Trenutno se osmišljava nova struktura programa. To će biti novo financijsko razdoblje 2014.-2020. i bit će otvorena kroz dvije velike aktivnosti – prvo će biti Aktivno evropsko građanstvo u najširem smislu riječi, a drugo će biti Aktivno evropsko sjećanje, koje je posvećeno obilježavanju i prisjećanju na žrtve totalitarnih režima. Prva aktivnost će i financijski biti malo izdašnija, i okrenuta je raznim aktivnostima koje jačaju participaciju građana u procesima donošenja odluka, aktivno građanstvo, širenje razine svijesti o pravima EU građana.“
