Na dan 20. maja, prije tačno 100 godina, rođen je jedan od najznačajnijih slikara Bosne i Hercegovine - Vojo Dimitrijević. Tim povodom sinoć je Umjetnička galerija BiH u saradnji s porodicom umjetnika organizovala njegovu retrospektivnu izložbu, a odštampana je i prigodna monografija.
Na izložbi je predstavljeno 70 radova koji su nastali u periodu od 1930. do 1980. godine. Najveći dio slika ustupila je porodica Dimitrijević, jedan dio je iz fundusa Umjetničke galerije, a tu su i radovi iz privatnih kolekcija ljubitelja umjetnosti.
Sin Voje Dimitrijevića Slobodan Braco Dimitrijević, poznati koncepualni umjetnik, u emotivnom govoru prisjetio se svog oca:
„Prednost što sam bio sin Voje Dimitrijevića je bila 'privilegija' da me ne prime na akademiju, jer otac nije intervenisao za mene – bio je veliki legalista. Druga prednost je što mi je ugradio veliku dozu odgovornosti. Bio je pažljiv otac i veliki pedagog. Da Vojo nije bio antifašista, ja ne bih bio Sarajlija.“
Braco Dimitrijević
Vojo Dimitrijević jedan je od osnivača avangardne grupe Collegium artisticum davne 1939. godine, kao i začetnik moderne umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
"Iz njegove umjetnosti je proizašlo sve ono što danas jednim imenom nazivamo moderna umjetnost. To je bilo vrijeme socrealizma, vrijeme poslije rata kada su mnogi slikari radili realistički i veristički. Vojo je imao iskorak koji je bio riskantan, hrabar i visoko kvalitetan", rekao je Strajo Krsmanović direktor gradske galerije Collegium Artisticum.
Skulptor i akademik Boško Kućanski pozdravlja ideju organizovanja ove retrospektivne izložbe:
„Vojo predstavlja jednog Orfeja u umjetnosti u ovom trenutku, značajnog za razvoj umjetnosti BiH, u tolikoj mjeri da se ova izložba s pravom mogla očekivati“.
Bez kulture nema nacije
Vojo Dimitrijević imao je iznimno dug i raznolik umjetnički opus, pojašnjava Ivana Udovičić, kustosica Umjetničke galerije BiH.
„Njegova prva slika datirana 1930. godine i to je socijalni period, angažirane umjetnosti. Zatim slijedi dio koji nije zastupljen na ovoj izložbi - dio grafičkog opusa kojim se bavio neposredno pred i nakon Drugog svjetskog rata. Te slike će biti izložene u Historijskom muzeju BiH za sedam dana. Nakon Drugogo svjetskog rata tema i preokupacija u djelu Voje Dimitrijevića su uglavnom portreti, pejzaži, zatim ponovo reminiscencije na rat i Narodnooslobodilačku borbu čiji je bio aktivni član od samog početka. Posljednju deceniju rada okrenuo se u potpunu apstrakciju korištenjem ne slikarskih materijala poput najlona, žice, novina“, kaže Udovičić.
Iako se tokom godinu dana, koliko je trajala priprema izložbe, Umjetnička galerija BiH obratila nadležnim ministarstvima, te brojnim institucijama, odziv je
Izložba povodom stogodišnjice Dimitrijevićevog rođenja u Umjetničkoj galeriji BiH bio slab. Braco Dimitrijević je istakao značaj umjetnosti riječima da „bez kulture nema ni nacije ni države“.
„Ovo je sramota kompletne naše rukovodeće strukture političara. Oni trebaju da se poklone kulturnim institucijama. Novca ima, samo ga ne znaju distribuirati na ove institucije“, kaže Bojan Hadžihalilović, grafički dizajner i profesor na Likovnoj akademiji u Sarajevu.
Na pitanje da li trenutno postoji mlada generacija bh. umjetnika koja će na konstruktivan način ukazivati na probleme u društvu i potaći na njihovo rješavanje, Hadžihalilović odgovara:
„Današnja, mlađa generacija umjetnika jeste sama sebi subverzivna i drugačija. Oni su, isto tako, malo digli ruke od ovih naših dešavanja. Žive u svom svijetu i pokušavaju da pronađu nekakav izlaz u osvajanju inostranih tržišta. Treba i njima uputiti apel da mi trebamo da se svi ujedinimo pod jednom idejom - da tuđe nećemo a svoje ne damo."
Na izložbi je predstavljeno 70 radova koji su nastali u periodu od 1930. do 1980. godine. Najveći dio slika ustupila je porodica Dimitrijević, jedan dio je iz fundusa Umjetničke galerije, a tu su i radovi iz privatnih kolekcija ljubitelja umjetnosti.
Sin Voje Dimitrijevića Slobodan Braco Dimitrijević, poznati koncepualni umjetnik, u emotivnom govoru prisjetio se svog oca:
„Prednost što sam bio sin Voje Dimitrijevića je bila 'privilegija' da me ne prime na akademiju, jer otac nije intervenisao za mene – bio je veliki legalista. Druga prednost je što mi je ugradio veliku dozu odgovornosti. Bio je pažljiv otac i veliki pedagog. Da Vojo nije bio antifašista, ja ne bih bio Sarajlija.“
Vojo Dimitrijević jedan je od osnivača avangardne grupe Collegium artisticum davne 1939. godine, kao i začetnik moderne umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
"Iz njegove umjetnosti je proizašlo sve ono što danas jednim imenom nazivamo moderna umjetnost. To je bilo vrijeme socrealizma, vrijeme poslije rata kada su mnogi slikari radili realistički i veristički. Vojo je imao iskorak koji je bio riskantan, hrabar i visoko kvalitetan", rekao je Strajo Krsmanović direktor gradske galerije Collegium Artisticum.
Skulptor i akademik Boško Kućanski pozdravlja ideju organizovanja ove retrospektivne izložbe:
„Vojo predstavlja jednog Orfeja u umjetnosti u ovom trenutku, značajnog za razvoj umjetnosti BiH, u tolikoj mjeri da se ova izložba s pravom mogla očekivati“.
Bez kulture nema nacije
Vojo Dimitrijević imao je iznimno dug i raznolik umjetnički opus, pojašnjava Ivana Udovičić, kustosica Umjetničke galerije BiH.
„Njegova prva slika datirana 1930. godine i to je socijalni period, angažirane umjetnosti. Zatim slijedi dio koji nije zastupljen na ovoj izložbi - dio grafičkog opusa kojim se bavio neposredno pred i nakon Drugog svjetskog rata. Te slike će biti izložene u Historijskom muzeju BiH za sedam dana. Nakon Drugogo svjetskog rata tema i preokupacija u djelu Voje Dimitrijevića su uglavnom portreti, pejzaži, zatim ponovo reminiscencije na rat i Narodnooslobodilačku borbu čiji je bio aktivni član od samog početka. Posljednju deceniju rada okrenuo se u potpunu apstrakciju korištenjem ne slikarskih materijala poput najlona, žice, novina“, kaže Udovičić.
Iako se tokom godinu dana, koliko je trajala priprema izložbe, Umjetnička galerija BiH obratila nadležnim ministarstvima, te brojnim institucijama, odziv je
„Ovo je sramota kompletne naše rukovodeće strukture političara. Oni trebaju da se poklone kulturnim institucijama. Novca ima, samo ga ne znaju distribuirati na ove institucije“, kaže Bojan Hadžihalilović, grafički dizajner i profesor na Likovnoj akademiji u Sarajevu.
Na pitanje da li trenutno postoji mlada generacija bh. umjetnika koja će na konstruktivan način ukazivati na probleme u društvu i potaći na njihovo rješavanje, Hadžihalilović odgovara:
„Današnja, mlađa generacija umjetnika jeste sama sebi subverzivna i drugačija. Oni su, isto tako, malo digli ruke od ovih naših dešavanja. Žive u svom svijetu i pokušavaju da pronađu nekakav izlaz u osvajanju inostranih tržišta. Treba i njima uputiti apel da mi trebamo da se svi ujedinimo pod jednom idejom - da tuđe nećemo a svoje ne damo."
