Na haškom suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljen je iskaz Ljubomira Obradovića, bivšeg načelnika operativnog odjeljenja u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske. Nakon što je tužiteljstvo tijekom njegovog glavnog ispitivanja prikazivalo kako je optuženi morao znati za sve vojne aktivnosti, pa i one u Srebrenici u srpnju 1995.godine, optuženi Karadžić je ispitujući svog bivšeg generala pokušao pokazati drugačije.
Haško tužiteljstvo često poziva kao svjedoke protiv optuženih njihove bivše kolege, u svrhu dobivanja tehničkih detalja koji bi trebali poduprijeti dokazni proces, u ovom slučaju način izvještavanja predsjednika o vojnim akcijama i situaciji. No tužiteljstvo se zbog toga često nađe u problemu, odnosno situaciji da je svjedok tužiteljstva naklonjen optuženom, a ne može ga zbog toga diskreditirati budući da bi time bio doveden u pitanje i njegov glavni iskaz.
„Dobro jutro gospodine generale“, pozdravio je Karadžić na početku unakrsnog ispitivanja.
„Dobro jutro gospodine predsjedniče“, odvratio je Obradović kao da mu je optuženi još uvijek pretpostavljeni i obnašatelj funkcije predsjednika RS te mu nastavio odgovarati s puno više detalja i volje nego prethodno tužiteljstvu.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Obradovića Karadžić se trudio objasniti sucima kako su izvještaji koje je dobivao od Glavnog štaba VRS-a često bili nepotpuni, što je prema njemu pokazatelj - da nije bio upoznat sa svime što se događalo na terenu.
„Gospodine generale Vi ste također u slučaju Popović (Vujadin, oficir VRS-a osuđen u prvostupanjskoj presudi na doživotan zatvor) opisali jedan događaj kad ste se osvjedočili da je netočno prikazano nešto, kad ste sreli poručnika Đorđevića. Biste li nam to ponovili kako ste se osvjedočili i drugi su se osvjedočili da izvještaji nisu uvijek akuratni (točni) jer ljudi propuste prijaviti ono što bi ih prikazalo u lošem svjetlu?“, upitao je Karadžić što mu je Obradović potvrdio.
Optuženi je ustvrdio kako je bio često nezadovoljan zbog nepotpunih izvještaja, a prema njegovim tvrdnjama takvi su bili i u vrijeme zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995.godine što bi trebalo ukazati - da nije imao saznanja o masovnim egzekucijama za što odgovara po zapovjednoj odgovornosti.
Karadžić je također iskoristio Obradovića da mu potvrdi da nije napadnuta Srebrenica i njezini civili nego 28.divizija Armije BiH koja je napadima na Drinski korpus onemogućavala da on pomogne jedinicama VRS-a na sarajevskom ratištu.
Obrenović je potvrđivao Karadžiću i navode kako su propuštani u Srebrenicu humanitarni konvoji te kako su snage Nasera Orića (oficira Armije BiH) napadale i spaljivale srpska sela te činile pokolje, poput primjerice u selu Višnjica. Ti napadi su prema njemu kršili sporazum o demilitariziranoj zoni što je rezultiralo napadom VRS-a na Srebrenicu.
Obradović će dovršiti iskaz u ponedjeljak, a nakon njega će svjedočiti Dražen Erdemović, pripadnik Desetog diverzantskog odreda koji je priznao osobno sudjelovanje u strijeljanju zarobljenika. On je prvi prvi koji je osuđen za Srebrenicu priznavši ubojstvo oko 120 zarobljenika.
Godine 1998. osuđen je na pet godina zatvora, a oslobođen je 2000. nakon što je u Norveškoj izdržao dvije trećine kazne.
Iako je prethodno najavljen za ponedjeljak nakon Erdemovića je najavljen kao svjedok tužiteljstva bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a Manojlo Milovanović, koji je tijekom rata obavljao dužnost zamjenika Ratka Mladića. Milovanović je nedavno kao svjedok na suđenju bivšim šefovima Državne bezbjednosti Srbije (Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću) izjavio kako jedva čeka upitati Karadžića – tko je doveo Željka Ražnjatovića Arkana u Bosnu i Hercegovinu.
Haško tužiteljstvo često poziva kao svjedoke protiv optuženih njihove bivše kolege, u svrhu dobivanja tehničkih detalja koji bi trebali poduprijeti dokazni proces, u ovom slučaju način izvještavanja predsjednika o vojnim akcijama i situaciji. No tužiteljstvo se zbog toga često nađe u problemu, odnosno situaciji da je svjedok tužiteljstva naklonjen optuženom, a ne može ga zbog toga diskreditirati budući da bi time bio doveden u pitanje i njegov glavni iskaz.
„Dobro jutro gospodine generale“, pozdravio je Karadžić na početku unakrsnog ispitivanja.
„Dobro jutro gospodine predsjedniče“, odvratio je Obradović kao da mu je optuženi još uvijek pretpostavljeni i obnašatelj funkcije predsjednika RS te mu nastavio odgovarati s puno više detalja i volje nego prethodno tužiteljstvu.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Obradovića Karadžić se trudio objasniti sucima kako su izvještaji koje je dobivao od Glavnog štaba VRS-a često bili nepotpuni, što je prema njemu pokazatelj - da nije bio upoznat sa svime što se događalo na terenu.
„Gospodine generale Vi ste također u slučaju Popović (Vujadin, oficir VRS-a osuđen u prvostupanjskoj presudi na doživotan zatvor) opisali jedan događaj kad ste se osvjedočili da je netočno prikazano nešto, kad ste sreli poručnika Đorđevića. Biste li nam to ponovili kako ste se osvjedočili i drugi su se osvjedočili da izvještaji nisu uvijek akuratni (točni) jer ljudi propuste prijaviti ono što bi ih prikazalo u lošem svjetlu?“, upitao je Karadžić što mu je Obradović potvrdio.
Optuženi je ustvrdio kako je bio često nezadovoljan zbog nepotpunih izvještaja, a prema njegovim tvrdnjama takvi su bili i u vrijeme zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995.godine što bi trebalo ukazati - da nije imao saznanja o masovnim egzekucijama za što odgovara po zapovjednoj odgovornosti.
Karadžić je također iskoristio Obradovića da mu potvrdi da nije napadnuta Srebrenica i njezini civili nego 28.divizija Armije BiH koja je napadima na Drinski korpus onemogućavala da on pomogne jedinicama VRS-a na sarajevskom ratištu.
Obrenović je potvrđivao Karadžiću i navode kako su propuštani u Srebrenicu humanitarni konvoji te kako su snage Nasera Orića (oficira Armije BiH) napadale i spaljivale srpska sela te činile pokolje, poput primjerice u selu Višnjica. Ti napadi su prema njemu kršili sporazum o demilitariziranoj zoni što je rezultiralo napadom VRS-a na Srebrenicu.
Obradović će dovršiti iskaz u ponedjeljak, a nakon njega će svjedočiti Dražen Erdemović, pripadnik Desetog diverzantskog odreda koji je priznao osobno sudjelovanje u strijeljanju zarobljenika. On je prvi prvi koji je osuđen za Srebrenicu priznavši ubojstvo oko 120 zarobljenika.
Godine 1998. osuđen je na pet godina zatvora, a oslobođen je 2000. nakon što je u Norveškoj izdržao dvije trećine kazne.
Iako je prethodno najavljen za ponedjeljak nakon Erdemovića je najavljen kao svjedok tužiteljstva bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a Manojlo Milovanović, koji je tijekom rata obavljao dužnost zamjenika Ratka Mladića. Milovanović je nedavno kao svjedok na suđenju bivšim šefovima Državne bezbjednosti Srbije (Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću) izjavio kako jedva čeka upitati Karadžića – tko je doveo Željka Ražnjatovića Arkana u Bosnu i Hercegovinu.