U prošloj godini u namjenskoj, odnosno vojnoj industriji Bosne i Hercegovine, ostvaren je rekordan promet od 150 miliona maraka. Za ovu godinu, ako je suditi po ugovorenim poslovima, očekuje se prihod od 200 miliona maraka.
U protekle četiri godine, u ovom sektoru broj zaposlenih je povećan za 34 posto. Proizvodnja namjenske industrije već nekoliko godina bilježi konstantan rast i pored proizvodnje električne energije, najuspješnija je grana privrede.
Kompanije izvoze u 54 zemlje svijeta, a glavna izvozna tržišta su Malezija, Saudijska Arabija, Švicarska, SAD, Turska, Afganistan, Srbija, Bugarska, Filipini i Angola. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, kažu da na ovim tržištima namjenska industrija Bosne i Hercegovine bilježi milionski izvoz.
"Vrijednost ugovorenih poslova već danas iznosi 160 miliona. Nikada nam se nije desilo da u jednu godinu uđemo sa tolikom vrijednošću ugovorenih radova. Obično na kraju realizovana vrijednost bude za 20 - 30 posto veća. I to nam daje optimizam da ćemo u ovoj godini čak dostići 200 miliona konvertibilnih maraka", kaže Erdal Trhulj, bivši ministar industrije Federacije BiH.
Najuspješnija firma u ovoj grani privrede u BiH trenutno je IGMAN d.d. iz Konjica. U Igmanu danas, umjesto nekadašnjih 250, radi 915 radnika, s izgledima da taj broj bude povećan i na više od hiljadu. Direktor Džahid Muratbegović ističe da su ugovori ove kompanije pretežno vezani za američko tržište, ali da imaju kupaca iz Evrope, Azije, Afrike.
"Danas imamo 915 radnika u procesu. Radimo u pune dvije smjene, a na pojedinim operacijama, gdje su uska grla, i u tri smjene. Naša proizvodnja je takva, puno mladih i žena. Imamo jedan ugovor iz Azije sa krajnjeg istoka, imamo ugovor za jednu jugoistočnu arapsku zemlju. Destinacije, tipovi, količine i komadi se apsolutno ne govore u našoj branši", navodi Muratbegović.
"Igman je sada došao u situaciju, nakon što je praktično sve svoje dugove izmirio, da višak kapitala koji mu ostane nakon ove godine, sigurno nekih 10-tak miliona, može uložiti, a tako je i dogovoreno, u izgradnju novih proizvodnih linija, prvenstveno lovačke municije. To bi moglo osigurati otvaranje novih 200 – 300 radnih mjesta. Igman zaista postaje srce zapošljavanja i srce industrije u Konjicu, kao što je i prije bio", pojašnjava Trhulj.
Dok namjenska industrija bilježi rast, u BiH cvjeta i nelegalna trgovina oružjem.
Posljednje u nizu hapšenja desilo se krajem marta, kada je u Bijeljini, zbog krivičnih djela nedozvoljena trgovina oružjem i eksplozivnim materijama, u uhapšeno sedam osoba. Sumnjiče se da su oružje krijumčarili u Švedsku.
Po nekim procjenama svaki peti građanin u Bosni i Hercegovini posjeduje ilegalno oružje, uglavnom zaostalo iz rata. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da je Jugoistočna Evropa, pa tako i BiH, polazna tačka ilegalnih tokova oružja ka Zapadu.
Bosna i Hercegovina se godinama unazad pominjala u nekoliko velikih afera šverca oružjem. Jedna od zasigurno najvećih je ona za koju su bila vezana imena visokopozicioniranih zvaničnika u BiH, među kojima i bivšeg glavnog tužioca, Milorada Barašina.
Ime kontroverznog biznismena Slobodana Tešića bilo je prvo na listi švercera oružjem. Magazin Slobodna Bosna pisao je u više navrata o istrazi koju je pokrenulo državno Tužilaštvo zbog velike afere nelegalne trgovine oružjem.
Istraga, pokrenuta početkom 2010., nikada nije okončana, iako su njom bila obuhvaćena i imena visokopozicioniranih zvaničnika u BiH.
"I danas mislim da je to bila jedna od najvećih korupcijskih afera u BiH, koja je nažalost, što zbog nesposobnosti tužitelja, koji su vodili istragu, što zbog političkih i pravosudnih utjecaja, apsolutno zataškana. Jedan od najodgovornijih ljudi bio je i glavni državni tužitelj Barašin", kaže Suzana Mijatović, autorka tekstova.
Podsjećamo da se Tešić u BiH vratio 2009. godine nakon što je BIA Srbije stavila embargo na sve njegove aranžmane sa izvozom oružja i vojne opreme iz te države. Njegov rad je nadgledala OSA BiH, a mediji su pisali da je Tešić poklopio kompletnu namjensku industriju u BiH i uspio se nametnuti kao najveći kupac viškova oružja i vojne opreme od Oružanih snaga BiH. Nakon što je istraga pokrenuta, povukao se iz poslova vezani uz BiH. Suzana Mijatović kaže da nije prvi put da se BiH dovodi u vezu sa sumnjivom trgovinom oružjem.
"U Slobodnoj Bosni smo o tome objavili najmanje desetak tekstova. U tom smislu mislim da više nisu prava adresa, ni policijske, ni obavještajne službe, koje su svoj posao uradile korektno i dobro, nego Tužiteljstvo BiH", navodi Mijatović.
Prema pisanju medija, naoružanje iz Bosne i Hercegovine pojavljivalo se u Gruziji, na Bliskom istoku, u mnogim arapskim zemljama, te u Italiji, Francuskoj ili Švedskoj.
Istraživanje UNDP-a pokazalo je da je najviše ubistava u posljednjih 20 godina u BiH počinjeno nelegalnim oružjem. Velike količine i danas se oduzimaju. Samo u Kantonu Sarajevo prošle godine oduzeto je skoro 4.000 komada oružja.