Radio Slobodna Evropa u saradnji sa National Endowment for Democracy (NED), produkcijom Mebius i sa 25 TV stanica u regionu počeo je emitovanje serijala „Perspektiva“.
Riječ je o 52 epizode u kojima mladi ljudi iznose stavove o najvrućim temama u društvu. Već nakon druge epizode, bosanskohercegovačka javnost je zasuta raznim komentarima na iznijete stavove.
O zapaljivim komentarima na web portalima i društvenim mrežama, kao i šta ih je prouzročilo govori urednik sarajevskog biroa Radija Slobodna Evropa Milenko Voćkić.
RSE: Šta je to u emisiji "Perspektiva" toliko uzburkalo javnost?
Voćkić: Prije svega iskrenost i istina. Naime, serijal „Perspektiva“ zamišljen je tako da omogući mladima iz regiona da iznesu svoja gledišta i razmišljanja o pitanjima tolerancije, segregacije, rodne ravnopravnosti, uopšte o pogledima na drugo i drugačije i na ekskluzivitete koji se preferiraju u društvenim tokovima ove regije ali i šire. Otvorenost i iskrenost kojom su mladi Mostara počeli dijalog o podijeljenosti i podjelama, razlikama i vlastitoj budućnosi u ovakvom društvenom ambijentu mnoge je, kao iznenadila. Postavlja se pitanje šta se moglo očekivati da kažu učenici iz „dvije škole pod jednim krovom“, koje su podijelili smjenama, u kojima se učenici ne smiju sresti, a negdje ulaze i izlaze na odvojena vrata ili su podjeljeni bukvalno ogradama unutar škole i školskog dvorišta. Iz takvog poretka stvari teško je za očekivati da počnu pričati prvenstveno o potrebi tolerancije, uvažavanja drugačijeg i poštovanja drugog i različitog. Međutim i pored ovakvog obrazovnog sistema najveći broj mladih govorio je upravo o tome. Naravno, dio je pričao i o sebi kao oblikovanom proizvodu ovakvog sistema.
RSE: Šta se navodi kao konkretan povod za negativne reakcije?
Voćkić: Negativne reakcije se odnose na pojedina mišljenja izvadjena iz konteksta emisije. Nije ključno pitanje šta je rekao mladi Mostarac. Ključno je zašto je to rekao, odnosno zašto tako misli i ko ga je tome naučio? Tu je nastao problem i zamjena teza. Najlakše se obrušiti na tu djecu, a ne na uzroke i moćnike koji stoje kao tvorci iza ovakvog sistema obrazovanja. Cilj je bio da tu djecu saslušamo, oni imaju šta reći, ali ih očito nema ko slušati ili ne želi slušati. Na našoj društvenoj i medijskoj sceni još uvijek se sluša i gleda samo ono što se želi čuti i vidjeti, a ne ono što se stvarno dešava. U dosadašnje dvije epizode bilo je toliko pametnih izjava, ali na njih se niko nije osvrtao. Dočekana je i istrgnuta iz konteksta jedna i na nju su se obrušili, ili stavili u odbranu brojni protali uz obilat jezik mržnje.
RSE: Kako se projekat dalje razvija?
Voćkić: Iz ovog ciklusa u kome govore mladi Mostara u još jednoj epizodi iznose se pogledi na prijateljstva, veze, ljubavi, razlike i sličnosti mladih sugradjana, a zatim u četvrtoj, oni zajedno diskutuju o iznijetim stavovima. Tada se vidi koliko je mladima potrebna komunikacija i kako razlike nisu takve kakvim su ih učili. Poslije toga ekipa ide u Budvu i slijedi ciklus emisija o razmišljanjima mladih Crne Gore o rodnoj jednakosti, položaju žena u društvu, nasilju u porodici, nasljedstvu i selektivim abortusima. Zatim diskutuju mladi Ilidže i Istočnog Sarajeva o granicama i raznim barijerama. Nakon toga ekipa je ponovo van granica BiH. U Novom Sadu se razgovara o grafitima, mržnji, LGBT populaciji, toleranciji.
