Nezadovoljstvo postojećim stanjem, neimaština, nezaposlenost, korupcija i beznađe - neki su od razloga koji su natjerali građane BiH da izlaze na ulice i žestoko iskazuju nezadovoljstvo. Tražila su se osnovna ljudska prava. No kada prođe akcija na ulici, počinje ona druga. Tako se skoro poslije svih građanskih protesta tražio organizator. Kada njega nije bilo, počelo se sa pisanjem prijava učesnicima demonstracija.
Nakon uručenog prekršajnog naloga, Bojan Svrdlin, učesnik februarskih protesta u Sarajevu, saslušan je u četvrtak u Općinskom sudu Sarajevo zbog navodnog kršenja javnog reda i mira. Osim njega, prekršajne prijave dobilo je desetine građana u brojnim gradovima BiH.
Tačno u podne, u zgradi Općinskog suda u Sarajevu počelo je saslušanje Bojana Svrdlina. Protiv njega je podnesena prekršajna prijava, a sve zbog toga što je tokom okupljanja učesnika Programske konvencije Socijaldemokratske partije BiH, krajem marta, na platou Kulturno-sportskog centra Skenderija, članovima ove partije uzvikivao: “Lopovi, vratite pare!”
Određena mu je novčana kazna u iznosu od 350 eura, a kako je nezaposlen, zatražio je tumačenje i zaštitu suda. Bojan kaže kako ničim tog dana nije narušavao javni red i mir:
„Te kazne su montirane politički. Mi smo to poslali na sudsko razmatranje. Biće tih kazni još i opet ćemo se mi tjerati po sudovima. Osjećam se ponosnim što sam izrazio nezadovoljstvo tokom. I opet bih uradio isto“, navodi.
Istovremeno, ispred zgrade Općinskog suda u Sarajevu okupilo se oko 30 građana koji su tim činom htjeli dati podršku Bojanu. Među njima je bila i Aldijana Vudiša. Na bilo kakav posao čeka više od 14 godina. Zbog želje da digne glas za bolje sutra, Aldijana je dobila prekršajnu prijavu zbog učešća na protestima:
„I stoji da sam pet dana zaustavljala saobraćaj. Zbog toga prijavu su mi pisali“, priča Aldijana Vudiša.
Prekršajne prijave koje pristižu građanima Sarajeva zbog učešća na demonstracijama samo su čin zastrašivanja, kaže Hajrudin Osmančević, koji je od prvog dana prisustvovao protestima:
„Žele da nas prepadnu. Neće prepasti nas koji nemamo više šta izgubiti. Sve sam izgubio, tako da mi je svejedno šta će sa mnom biti. Ali od nas 100, prepašće 20 - i oni su to uspjeli. A ti trebaš živjeti sa 300 maraka. Onaj ko je sretnik koji to ima. Kako živjeti – 200 ti uzmu dažbine razne, i sa 100 maraka treba živjeti“, naglašava Osmančević.
Mostarske kazne
Na prijavama ne štedi ni MUP HNK-a. Naime, krajem prošlog mjeseca, Tužilaštvu ovog kantona podnijeli su izvještaje protiv 43 osobe, od kojih su tri maloljetne.
Sumnjiči ih se da su 7. februara učestvovali u protestima, te počinili krivična djela paljevine, nasilničkog ponašanje i oštećenja tuđe stvari. Tog dana zapaljene su zgrade Vlade Kantona, Gradske uprave, sjedišta političkig stranaka HDZ-a i SDA, te zgrada kantonalne Skupštine.
„Izvješće Tužiteljstvu sadrži podatke o imenima kolovođa, sudionika u navednim događajima, te se precizira pojedinačno sudjelovanje svih pojedinačno na pojedinim lokalitetima“, navodi glasnogovornik Uprave policije Mostar Srećko Bošnjak.
Neformalni vođa protesta u Mostaru Muharem Hindić Mušica i sam je osjetio prekomjernu upotrebu sile mostarske policije. Tokom demonstracija u ovom gradu pretučen je, a potom priveden u policiju. Današnji čin podnošenja prijava Tužilaštvu ocjenjuje kao trenutak kada se vlast prepala naroda:
„Dani lete, poplavljeni su, izgubljeni. Da je bilo fabrika mladi bi radili, ne bi dolazili tamo. A bili su specijalci koji su mogli sve to da spriječe, a nisu. Ja sam ih molio, tražio, oni nisu to htjeli da urade“, tvrdi Hindić.
Suočavanje sa nezadovoljstvom građana u BiH još uvijek je stran pojam. Bar za političare. Većina ih je tokom svakog od protesta pokušavala prikupiti jeftine poene, bez pretjerane zainteresovanosti za probleme koje su građani iznosili. Jedini odgovor sistema koji nije zakazao bio je pendrek. Tako je desetine mladih, u beznađu izgubljenih bh. građana. bilo pretučeno.
Sedamnaestogodišnji Alem Muslić pritvoren je 7. februara, nakon demonstracija u Sarajevu. U pritvoru je, bez znanja i prisustva roditelja, proveo 24 sata. Tvrdi da su ga tokom ispitivanja policajci udarali i vrijeđali:
„Odveli su nas u MUP Kantona Sarajevo. Njih je 10 specijalaca mene udaralo samoga. Govorili su: ’Ako odeš doktoru, reci da si pao niz stepenice. Ako kažeš da smo te mi udarali, neće se dobro završiti.’ Slomljena su mi dva rebra, peto i šesto, donji dio kičme je poremećen, vratna kičma, tri pršljena su iskočila, noga mi je lijeva u haosu“, sjeća se Muslić.
Isto se desilo i godinu ranije aktivisti Daliju Sijahu. On je pretučen tokom protesta poznatijih kao Bebolucija, kada su građani tražili od predstavnika vlasti hitno usvajanje zakona o jedinstvenom matičnom broju:
„Dva su specijalca prišla i evo imam neke modrice tu na ruci, kako su me uhvatili ispod obje ruke iako se ja nisam opirao. Prilikom izlaska u policijsku stanicu, vidio sam da mi teče krv iz glave“, priča Sijah.
Nakon ovogodišnjih februarskih protesta, prekršajne prijave dobilo je na desetina građana u gradovima u kojima su bile demonstracije. Isti scenario uslijedio je i nakon protesta za JMBG. Prijave je dobilo sedam osoba koje su prvog dana protesta automobilima blokirale saobraćaj.
