Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj je najavila u ponedjeljak, 15. aprila da će 18. aprila entitetski parlament raspravljati o prijedlogu Izbornog zakona RS, te da će istog dana biti održan skup u centru Banje Luke kojim žele da izraze nezadovoljstvo zbog Rezolucije o Srebrenici.
Nacrt rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici biće predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u, kako je ranije objavio Glas Amerike.
O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi, zemlje članice UN-a mogle bi se izjašnjavati na sjednici Generalne skupštine UN-a početkom maja.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, preko 50 osoba je osuđeno na više od 700 godina zatvora.
U Banjaluci je 15. aprila rečeno i da će poslanici na sjednici Narodne skupštine RS, takođe, usvojiti izvještaj Međunarodne komisije za Srebrenicu.
On je predstavljan na sjednici NSRS u junu 2021. godine, a u njemu je, između ostalog, navedeno da "u Srebrenici nije počinjen genocid".
Istovremeno, nakon sastanka u Banjaluci, 15. aprila, predsjednik RS Milorad Dodik i drugi zvaničnici su pozvali građane RS da dođu na skup pod nazivom "Srpska te zove", protiv Rezolucije o Srebrenici, koji će biti održan u centru Banje Luke u popodnevnim časovima 18. aprila.
Šta se navodi u Rezoluciji?
Radio Slobodna Evropa je imao uvid u nacrt Rezolucije, koju su inicirali Njemačka i Ruanda, a kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
U tekstu se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
Nacrt bi trebalo da bude predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u, a o konačnoj Rezoluciji, zemlje članice mogle bi se izjašnjavati na sjednici Generalne skupštine UN-a početkom maja.
Zašto RS želi svoj izborni zakon?
Šest mjeseci prije izbora koji bi trebalo da budu održani u oktobru, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je krajem marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.
Ubrzo nakon toga, vlasti u RS koje ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, pokrenule su postupak usvajanja sopstvenog izbornog zakona.
Nacrt Izbornog zakona RS, usvojen krajem marta, predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS te entitetski parlament.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
