BiH je država s najviše registrovanih kladionica u Evropi, koje ostvaruju enormne prihode, ali većina njih ne plaća poreze. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, sa početka ove godine, kladionice u ovom bh. entitetu duguju više od 20 miliona eura. Podaci iste institucije pokazuju da u Federaciji trenutno radi skoro 2.500 kladionica.
Hoće li kladionice i kladioničari srušiti vladajuću koaliciju u Federaciji BiH pitanje je koje se nameće nakon što je zbog predloženih izmjena Zakona o igrama na sreću već dva puta odgođena sjednica Federalnog parlamenta.
Pojednostavljeno, Stranka demokratske akcije (SDA) predložila je izmjene zakona koje predviđaju oporezivanje dobitaka do 100 konvertibilnih maraka (KM) koji se ne evidentiraju, a pod kontrolu bi se stavili i dobici od SMS-a, internet igara i klađenja.
Njihov koalicioni partner Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), ne slaže se sa predloženim, već traže da se izmjenama Zakona bavi Vlada.
U međuvremenu, predsjednik Federacije Marinko Čavara, iz HDZ-a, iako zvuči nevjerovatno, u svom kabinetu prima čelne ljude iz tri kladionice. Opozicija ima objašnjenje šta se dešava.
"Da smo mi zapravo zatvoreni u jednom sistemu u kojem jedna od stranaka, u ovom slučaju HDZ, isključivo zastupa interese jednog malog lobija vrlo bogatih ljudi", kazao je zastupnik Naše stranke Denis Gratz, nakon bezuspješnog pokušaja da se nastavi sjednica Parlamenta.
Gratz smatra i da su zaključci, koje je predložila SDA, a kojima se Vladi daju smjernice za izradu novog zakona, tek pokušaj da se uljepša brutalna stvarnost, a to je da su kladioničarski lobiji, preko HDZ-a, u stanju da blokiraju cjelokupan rad Federalnog parlamenta.
'Barnuto' u osinje gnijezdo
Politički analitičar Almir Terzić kaže da je bilo očito da će do zatezanja među koalicionim partnerima doći i u trenutku kada je Vlada Federacije BiH pokazala neodlučnost oko donošenja izmjena Zakona o igrama na sreću:
"Možemo slobodno govoriti da je ovo još jedna u nizu kriza federalne vlasti, posve logična i posve očekivana ne samo zbog činjnice da se 'barnulo' možda u najosjetljiviji dio onoga što znači ostvarivanje prihoda od kladionica koji se sigurno mjere u milonima maraka, a sa druge strane imamo informacije o neplaćenim doprinosima i porezima i svemu onome što kladionice u Federaciji BiH nose time, onda je jasno da se radi o onom što bi moglo na neki način ne samo da ugrozi nego i da sruši koaliciju na federalnom nivou", kaže Terzić.
Predlagači izmjena zakona kažu da bi uplate u budžetu bile bi povećane za najmanje 50 miliona maraka na godišnjem nivou, ukoliko bi se tržište sredilo. Porezi bi se plaćali na mjestu uplate listića, a broj kladionica bio bi ograničen.
Za ekonomiste je u potpunosti neshvatljivo da ova oblast do sada nije regulisana.
"Potpuno je neshvatljivo sa ekonomskog, društvenog i svakog drugog moralnog stanovišta da kladionice do sada nisu adekvatno oporezovane. Ako gledamo samo ekonomsku stranu nedopustivo je da one nemaju adekvatan poreski tretman i to je velika greška dosadašnjeg sistema, koja je nanijela neporocjenjivu štetu ekonomiji, ali i društvu Bosne i Hercegovine", navodi profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šajn.
Ministrica finansija Federacije Jelka Miličević, inače kadar HDZ-a, kaže da su izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću nužne, te da ona zagovara jedan sveobuhvatan pristup, uz konsultacije više institucija.
"Pomalo je problematičan način kako to ide. Mislimo da ponovo i u USAID-u imamo potporu i da je najavljeno da će oni u okviru svojih iskustava, zajedno s nama i Poreznom upravom, napraviti jednu sveobuhvatnu analizu priređivanja igara na sreću i mogućih poreznih prijevara", objašnjava ona.
Prijetnje
Kladionice koje posluju na području Federacije BiH u prošloj godini imale su prihod od nevjerovatnih 589 miliona konvertibilnih marka, a u budžet su uplatile nešto manje od 30 miliona konvertibilnih maraka, tako da dugovanja kladionica na osnovu poreza iznose oko 50 miliona.
Očigledno je da bi mnogi vlasnici kladionica predloženim izmjenama bili na gubitku.
Veliki novac u siromašnoj državi tako je doveo i do prijetnji upućenih zastupniku SDA Amiru Zukiću, predlagaču izmjena Zakona. Tvrdi da su mu prijetnje smrću stizale mailovima i putem društvenih mreža, a novinarima je pokazao i prijeteće pismo u kom piše da bi mogao "završiti u gepeku", ako nastavi da govori.
"Prije dva dana je došlo i anonimno pismo na Bakira Izetbegovića, kolegu Škalju i mene, da prestanemo pričati o kladionicama, inače će nas vozati u gepeku. Ne bojimo se tih prijetnji, istrajat ćemo na izmjenama Zakona", poručio je Zukić.
Situaciju među političkim akterima u Federaciji dodatno komplikuje činjenica da je riječ o izbornoj godini u kojoj svi pokušavaju da se pozicioniraju pred lokalne izbore.
"Onda se to kao dodatno ulje na vatru odražava na budući rad koalicije, s obzirom da će svaka od političkih opcija imati drugačije startne pozicije za brobu za osvajanje što većeg broja glasova u općinama, odnosno gradovima u Federaciji BiH", podsjeća Almir Terzić.
Federacija je sredinom prošle godine prvi put dobila Zakon o igrama na sreću. Njime je regulisano da prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću pripadaju Federaciji, a dio da se raspodjeljuje za finansiranje programa i projekata udruženja i humanitarnih organizacija koji se odnose, između ostalog, na liječenje djece i mladih osoba kojima je potrebna medicinska pomoć izvan Bosne i Hercegovine, zatim na zaštitu prava djece žrtava zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja, na potrebe osoba s invaliditetom, borbu protiv droga i ovisnosti, na smještaj žrtava torture i nasilja (sigurne kuće), te na rad javnih kuhinja.
Porez na dobitke plaća se po stopi od deset posto na dobitke iznad 25 eura pa do 5.000, a po stopi od 15 posto na dobitke iznad 5.000 eura. Primjena ovog Zakona počela je 2. januara ove godine, a neizvjesno je da li će i kada biti usvojene predložene izmjene.
