Šokantni nalazi Glavne službe revizije Republike Srpske pokazali su da je entitetsko Ministarstvo finansija prikrilo 105 miliona maraka u deficitu. Revizori su utvrdili da je budžetski deficit u Republici Srpskoj za 2010. godinu iznosio 772 miliona maraka, a ne 667 miliona, kako je entitetska Vlada objavila.
Kada se tome dodaju gubici javnih fondova od skoro 340 miliona maraka, dobije se kumulativni deficit koji je u Republici Srpskoj prevazišao milijardu i sto miliona maraka.
Glavni revizor Boško Čeko kaže kako su u revizijama uočena i brojna odstupanja u trošenju javnog novca.
Boško Čeko
„Materijalni troškovi i usluge u odnosu na odobreni budžet su veći za 21 posto. Od toga iznosa 196 posto se odnosi više za nabavku materijala, a 17 posto više na troškove prevoza i goriva, osam posto više na troškove energije. Kod pojedinih budžetskih korisnika stvarane su i evidentiurane obaveze za koje nisu postojala raspoloživa sredstva“, navodi Čeko.
U vodećim opozicionim strankama tvrde da je vlast pokušala da zavara javnost prikrivajući 105 miliona maraka potrošenih sredstava. U PDP-u traže odgovornost današnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, za čijeg je premijerskog mandata i načinjen sporni deficit.
Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Branislav Borenović navodi da će se i u skupštinskoj sali zatražiti objašnjenje zbog čega je Vlada, kako kaže, falsifikovala deficit.
„Ono što je možda najgori pokazatelj je da je deficit u 2010. godini veći nego svi deficiti u istoriji RS. Izvještaj je pokazao da se kršio Zakon o javnim nabavkama, gdje su desetine miliona konvertibilnih maraka potrošene na nezakonit način. I sad se postavlja ključno pitanja: šta će uraditi pravosuđe RS? Jer svaki ovaj izvještaj ide i prema pravosudnim institucijama RS“, kaže Borenović.
SDS traži ostavku Vlade
U SDS-u su, zbog deficita i ukupne loše ekonomske situacije, zatražili ostavku Vlade RS. Poslanik SDS-a u entitetskoj Narodnoj skupštini Zoran Latinović iznio je i zahtjev za usvajanje zakona o fiskalnoj odgovornosti kako bi se suzbila samovolja funkcionera u trošenju para.
„Gdje bi se na zakonski način sankcionisalo ovakvo ponašanje. Ne može se dopustiti da pojedini ministri, poput recimo bivšeg ministra Proke Dragosavljevića koji je bio na čelu Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, napravi deficit od 2,600.000 maraka i da za to ne odgovara, da
dobije isto tako dobro plaćeno mjesto u Službenom glasniku“, naglašava Latinović.
U Vladi se brane tvrdeći da je glavna revizija pokazala kao deficit sredstva koja su utrošena za pomoć fondovima, opštinama i isplatu boračkih primanja. Pomoćnica ministra finansija Republike Srpske Radmila Mihić odbacila je i optužbe za prikrivanje deficita.
„Nema neevidentiranih događaja i nema prikrivenih informacija. I treći komentar je: Ministarstvo finansija nije saglasno sa načinom obračuna uvećanja deficita republičkog budžeta za 105 miliona konvertibilnih maraka. Pritom moramo imati na umu za njaširu javnost da deficit ne znači neizmirena dugovanja, niti manjak određenih sredstava, već samo činjenicu da smo određene obaveze izmirili iz rezervnih prihoda, a ne iz redovnih budžetskih prihoda za tekuću godinu“, tvrdi Radmila Mihić.
Kovanice konvertibilne marke
Vlada ipak ničim nije demantovala da je potrošila 105 miliona maraka više od budžetskih prihoda posuđujući sa računa posebnih namjena. Međutim, neprikazivanjem tih sredstava u deficitu pokušava se vršti manipulacija, kaže urednik ekonomskog portala capital.ba Siniša Vukelić.
„Kad bi to oni knjižili kao kumulativni deficit, kako to traži glavni revizor, onda postoji obaveza da se taj novac vrati. Ovako, Vlada, izbjegavajući da to prikazuje kao kumulativni deficit, ne dolazi u takvu situaciju“, kaže Vukelić.
Vukelić navodi da je deficit porastao tri puta od 2001. godine, ali da je veći problem i to što, pored deficita, enormno raste inostrano zaduženje.
„Vlada RS nije pokušala naći rješenje na rashodovnoj strani. Oni cijelo vrijeme pokušavaju naći rješenja na prihodovnoj strani. S obzirom da nema prihoda od poreza, ona to čini uzimajući inostrane kredite. Ili potrošili smo sav novac od privatizacije, zadužili smo se dodatno sa 661 milion 2007. godine na 1,33 milijarde krajem 2010. godine“, navodi Vukelić.
Glavni revizor uputio je gotovo 300 preporuka za otklanjanje nepravilnosti u trošenju novca i prikazivanju troškova. No, nalazi revizije i upozorenja o rastu deficita i zaduženja čini se da i dalje ne dotiču vladajuću strukturu, koja, naprotiv, tvrdi da je očuvana fiskalna stabilnost, da pozitivno rastu pokazatelji u privredi, te da se zaduženja i deficit nalaze u dozvoljenim granicama.
Kada se tome dodaju gubici javnih fondova od skoro 340 miliona maraka, dobije se kumulativni deficit koji je u Republici Srpskoj prevazišao milijardu i sto miliona maraka.
Glavni revizor Boško Čeko kaže kako su u revizijama uočena i brojna odstupanja u trošenju javnog novca.
U vodećim opozicionim strankama tvrde da je vlast pokušala da zavara javnost prikrivajući 105 miliona maraka potrošenih sredstava. U PDP-u traže odgovornost današnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, za čijeg je premijerskog mandata i načinjen sporni deficit.
Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Branislav Borenović navodi da će se i u skupštinskoj sali zatražiti objašnjenje zbog čega je Vlada, kako kaže, falsifikovala deficit.
„Ono što je možda najgori pokazatelj je da je deficit u 2010. godini veći nego svi deficiti u istoriji RS. Izvještaj je pokazao da se kršio Zakon o javnim nabavkama, gdje su desetine miliona konvertibilnih maraka potrošene na nezakonit način. I sad se postavlja ključno pitanja: šta će uraditi pravosuđe RS? Jer svaki ovaj izvještaj ide i prema pravosudnim institucijama RS“, kaže Borenović.
SDS traži ostavku Vlade
U SDS-u su, zbog deficita i ukupne loše ekonomske situacije, zatražili ostavku Vlade RS. Poslanik SDS-a u entitetskoj Narodnoj skupštini Zoran Latinović iznio je i zahtjev za usvajanje zakona o fiskalnoj odgovornosti kako bi se suzbila samovolja funkcionera u trošenju para.
„Gdje bi se na zakonski način sankcionisalo ovakvo ponašanje. Ne može se dopustiti da pojedini ministri, poput recimo bivšeg ministra Proke Dragosavljevića koji je bio na čelu Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, napravi deficit od 2,600.000 maraka i da za to ne odgovara, da
Deficit, podsjećaju u nadležnom ministarstvu, ne znači neizmirena dugovanja, niti manjak određenih sredstava.
dobije isto tako dobro plaćeno mjesto u Službenom glasniku“, naglašava Latinović.
U Vladi se brane tvrdeći da je glavna revizija pokazala kao deficit sredstva koja su utrošena za pomoć fondovima, opštinama i isplatu boračkih primanja. Pomoćnica ministra finansija Republike Srpske Radmila Mihić odbacila je i optužbe za prikrivanje deficita.
„Nema neevidentiranih događaja i nema prikrivenih informacija. I treći komentar je: Ministarstvo finansija nije saglasno sa načinom obračuna uvećanja deficita republičkog budžeta za 105 miliona konvertibilnih maraka. Pritom moramo imati na umu za njaširu javnost da deficit ne znači neizmirena dugovanja, niti manjak određenih sredstava, već samo činjenicu da smo određene obaveze izmirili iz rezervnih prihoda, a ne iz redovnih budžetskih prihoda za tekuću godinu“, tvrdi Radmila Mihić.
Vlada ipak ničim nije demantovala da je potrošila 105 miliona maraka više od budžetskih prihoda posuđujući sa računa posebnih namjena. Međutim, neprikazivanjem tih sredstava u deficitu pokušava se vršti manipulacija, kaže urednik ekonomskog portala capital.ba Siniša Vukelić.
„Kad bi to oni knjižili kao kumulativni deficit, kako to traži glavni revizor, onda postoji obaveza da se taj novac vrati. Ovako, Vlada, izbjegavajući da to prikazuje kao kumulativni deficit, ne dolazi u takvu situaciju“, kaže Vukelić.
Vukelić navodi da je deficit porastao tri puta od 2001. godine, ali da je veći problem i to što, pored deficita, enormno raste inostrano zaduženje.
„Vlada RS nije pokušala naći rješenje na rashodovnoj strani. Oni cijelo vrijeme pokušavaju naći rješenja na prihodovnoj strani. S obzirom da nema prihoda od poreza, ona to čini uzimajući inostrane kredite. Ili potrošili smo sav novac od privatizacije, zadužili smo se dodatno sa 661 milion 2007. godine na 1,33 milijarde krajem 2010. godine“, navodi Vukelić.
Glavni revizor uputio je gotovo 300 preporuka za otklanjanje nepravilnosti u trošenju novca i prikazivanju troškova. No, nalazi revizije i upozorenja o rastu deficita i zaduženja čini se da i dalje ne dotiču vladajuću strukturu, koja, naprotiv, tvrdi da je očuvana fiskalna stabilnost, da pozitivno rastu pokazatelji u privredi, te da se zaduženja i deficit nalaze u dozvoljenim granicama.
