Sveprisutno siromaštvo u BiH, posebno u svjetlu nadolazeće ekonomske krize, nametnulo je ideju otvaranja socijalnih prodavnica u kojima bi se snabdijevali najsiromašniji građani. Ideja, potekla iz Ministarstva trgovine Federacije BiH, jeste da se u sklopu trgovačkih lanaca otvore prodavnice koje bi po minimalnim cijenama prodavale robu kojoj je rok trajanja pri kraju, proizvode nešto manjeg kvaliteta i oštećene ambalaže, kao i vlastite robne marke.
Prije nego što je ideja i naišla na odobravanje vlasti, izložena je brojnim kritikama. Nameću se pitanja kako zakonom regulisati prodavnice namijenjene određenoj kategoriji građana, te kako spriječiti stvaranje novih mogućnosti za šverc. Humana ideja prodavnice za siromašne, smatra jedan dio bh. javnosti, zapravo je tek gašenje požara. Tako misli i prvi čovjek Sindikata metalaca BiH Ismet Bajramović:
„Uvijek se bojim zloupotreba svih akcija, uvijek se u nas to desi, pa da se ne bi desilo na kraju zloupotrebe, kvaliteta određenih namirnica kakva bi bila itd.“
Iako je ova inicijativa naišla na različite reakcije, u federalnom Ministastvu trgovine kažu da ona ipak ulazi u proceduru. Sekretar Ministarstva
Dijana Bukovac:
„Vlada Federacije BiH jednoglasno je donijela zaključak i zadužila federalno Ministarstvo trgovine i federalno Ministarstvo rada i socijalne politike da pripreme program realizacije inicijative sa izračunima i svim potrebnim prijedlozima rješenja i dostave Vladi na izjašnjenje.“
„Ova inicijativa ima natruhe jedne socijalne demagogije gdje će se onda otvoriti trgovine za siromašne. Ko će davati certifikate da je neko siromašan? Nadalje, da li će tu kupovati samo zaista siromašne osobe. Treće, ko će otvarati, ko će kontrolirati te trgovine? Da to neće biti neki novi biznis neki novih tajkuna itd.“
Ministar Jelečević ističe da svakako treba pomagati siromašne, kojih je u BiH sve više, ali se pita da li je otvaranje socijalnih prodavnica pravi način. Vlasti RS smatraju da jeste jer bi se time, tvrde, pomogli i siromašni i domaća proizvodnja. Ministar trgovine i turizma tog entiteta Predrag Gluhaković:
„Mislim da je to dobro i da pokušamo sa sindikatima, udruženjima penzionera da na neki način na jedno odloženo plaćanje što više promovišemo proizvode koje nudi naši proizvođači iz RS.“
I prva sindikalka RS Ranka Mišić zalaže se za ideju socijalnih prodavnica, ali uz određene uslove. Prodavnice moraju biti u nadležnosti Vlade, a ne sindikata ili drugih udruženja, a za njihovo otvaranje treba prilagoditi zakonsku regulativu - kaže Mišićeva. Time bi se, tvrdi, najugroženijim kategorijama omogućilo snabdijevanje po upola manjim cijenama, a kupovinom domaćih proizvoda podstakli bi se naši proizvođači:
„Mislim da to nije loša ideja, ali ako ne bude bilo zloupotreba. Naravno da instutucije koje kontrolišu bi morale da budu u punom kapacitetu ako bi došlo do formiranja takvih prodavnica.“
Prva socijalna prodavnica u regionu otvorena je nedavno u Ljubljani, a ove sedmice najavljeno je otvaranje i jedne u Beogradu. Slovenačka je otvorena preko nevladine organizacije koja se finansira iz fondova EU. Centar za socijalni rad izdaje kupcima kartice, uz koje mogu da nabave proizvod po znatno nižim cijenama. U Srbiji se još uvijek raspravlja da li da preuzmu model poput slovenačkog, ili da otvore skromnije opremljene prodavnice, sa 10 do 15 odsto nižim cijenama, ali za sve građane. Kritičari ideje o socijalnim prodavnicama u BiH tvrde da će u dokazivanju socijalnog statusa biti zloupotreba, kao i da će se otvoriti novi prostor za šverc, ponovo na račun siromašnih.
