Hrvatska Vlada je na sjednici u petak odabrala pet naftnih kompanija s kojima će progovarati o koncesijskim ugovorima za istraživanje i moguću eksploataciju nafte i plina u jadranskom podmorju. Istraživanja će biti obavljena na 10 od 25 istražnih prostora , a ako se nađu nafta ili plin – za pet godina kreće i eksploatacija.
Domaća Ina, austrijski OMV, američki Marathon Oil, talijanski Eni i Medoil, podružnica nezavisne škotske naftne kompanije Cairn Energy pet je naftnih kompanija s kojima će hrvatska Vlada najkasnije do 2. travnja dogovoriti koncesijske ugovore za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na 10 istražnih polja u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, odlučila je hrvatska Vlada na sjednici prvog radnog dana u novoj godini.
„Važno je naglasiti da se ovih pet kompanija obavezalo da će u sljedećih pet godina u istraživačke radove uložiti gotovo četiri milijarde kuna (oko 530 milijuna eura). Nakon potpisa ugovora prihod proračuna će biti 100 milijuna kuna (13,5 milijuna eura). U ovim nestabilnim geopolitičkim uvjetima i pri fluktuirajućoj cijeni nafte ovaj hrvatski natječaj jedan je od najuspješnijih u svijetu u 2014. godini“, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Jedno je polje u sjevernom Jadranu, a ostalih devet u srednjem i južnom Jadranu. Ministar Vrdoljak dotakao se i dvojbi oko određivanja morske granice sa Crnom Gorom.
„Mi smo u kontinuiranom kontaktu s kolegama iz Crne Gore i uskoro ćemo potpisati i memorandum o projektima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, a do faze eksploatacije sigurno će biti gotova sva dilema oko naših državnih granica.“
Proces istraživanja i eksploatacije podrazumijeva pripremnu fazu istraživanja koja traje oko pet godina, a dokažu li se ekonomična ležišta nafte i plina, slijedi eksploatacija.
U istražnom razdoblju očekuju se investicije od sto milijuna eura po istražnom polju, a početkom eksploatacije kreće podjela proizvodnje gdje državi ide 55, a investitoru 45 posto prihoda. Konzorcij OMV-a i MarathonOil-a dobio je dozvolu za sedam polja, za dva je dozvolu dobila Ina, a za jedno polje dozvolu je dobio konzorcij talijanskog Eni-ja i Medoila. Dozvola se odnosi na 3-D snimanja i istražna bušenja.
Mreža zelenih nevladinih udruga protivi se današnjoj Vladinoj odluci, kaže za naš radio ekološki aktivist Toni Vidan.
„Okolišne udruge Hrvatske okupljene u nacionalnu mrežu 'Zeleni forum' smatraju potpuno neprihvatljivom današnju Vladinu odluku o koncesijama za istraživanje i eksploataciju nafte u Jadranu, zato što su naše institucije potpuno nepripremljene za nadzor tako rizične aktivnosti, i to je jednostavno neprihvatljiv rizik za naš najvrjedniji prirodni resurs od kojeg ovise brojne gospodarske grane predvođene onom nama najvažnijom – turizmom“, objašnjava Vidan.
Naftaši, s druge strane, pozdravljaju Vladinu odluku.
„Firme su u svakom slučaju kredibilne. Eni je apsolutno kredibilna firma pogotovo stoga što već proizvode naftu i plin u Jadranu, Ina isto tako, pogotovo što je i domaća kompanija pa bolje zna domaće uvjete, OMV je u zadnjih 2-3 godine prebacio praktički sve svoje napore na 'upstream', dakle na istraživanje i proizvodnju, a i MarathonOil je velika i poznata kompanija“, kaže za RSE naftni ekspert i dugogodišnji Inaš Davor Štern.
Njega međutim brine aktualna niska cijena nafte.
„Jer, pri ovoj današnjoj niskoj cijeni nafte teško da će se netko odlučiti ulagati ogromna sredstva u nešto što je nepoznato, a što se danas prodaje po relativno niskoj cijeni. To mi je jedina zadrška, ali u svakom slučaju dobro je da je Vlada donijela tu odluku, a onda će se vidjeti kako će se to dalje razvijati. Ja vjerujem da će s vremenom cijena nafte opet krenuti gore, tako da će ove kompanije koje su se sada javile započeti sa istraživanjima u okviru zadanog vremena.“
Opozicija sumnja na netransparentnost.
„Na žalost, i u ovom slučaju hrvatska javnost je ostala lišena većine detalja, i u ovom kontekstu možemo samo žaliti što je to tako. Zato na kraju nismo niti upoznati sa potencijalnim reperkusijama jednog takvog posla“, smatra ekonomski ekspert HDZ-a Tomislav Ćorić.
Bivša socijaldemokratska ministrica zaštite okoliša, a sada šefica oporbene zelene stranke OraH Mirela Holy dijeli zabrinutost kolega iz nevladinog sektora.
„Cijeli projekt je proveden vrlo nestransparentno i ishitreno, i time je otvoren put prema lošim rezultatima. Ja se doista nadam da će prevladati razum i da će se cjelokupna situacija provesti sukladno međunarodnim propisima i domaćem zakonodavstvu, dakle i uz poštivanje Zakona o zaštiti okoliša koji u ovom slučaju nije poštovan.“
Ona se inače izrijekom protivi eksploataciji nafte u Jadranu, dok nema ništa protiv plina - uz maksimalno poštivanje zakona i europskih standarda.
Inače, nevladine zelene udruge najavljuju da će pitanje nafte i plina u Jadranu uključiti kao temu u sve buduće lokalne izbore u jadranskim gradovima i općinama, a da neće biti tihi ni na nacionalnoj razini. Oni su i kandidatkinji i kandidatu na predstojećem drugom krugu predsjedničkih izbora Kolindi Grabar Kitarović i Ivi Josipoviću uputili poziv da se javno očituju o svim pitanjima vezanim za ovaj projekt – od toga je li potrebna široka javna rasprava i konsenzus, pogotovo među onima koji žive od čistog i nezagađenog mora, je li trebalo donositi bilo kakve odluke prije provedene strateške procjene utjecaja na okoliš, pa do nužnosti da se budući koncesionari unaprijed obavežu na plaćanje odštete u slučaju štetnih posljedica njihovih redovitih aktivnosti ili možebitne havarije.
