Vježba demokratije u Mostaru: Političari pred građanima

Građani Mostara imali su rijetku priliku direktno razgovarati i postavljati pitanja izabranim zvaničnicima. Naime, u organizaciji nevladinog udruženja Centri civilnih inicijativa održana je javna tribina na kojoj su na pitanja građana odgovarala dva zastupnika državnog, jedna zastupnica federalnog parlamenta, te dva zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Debata je na momente bila žustra i obojena nacionalno, no gosti tribine, a i sami građani, uspjeli su zadržati korektnu atmosferu i raspravu u okvirima demokratskog komuniciranja. Među ostalim, na tribini je bilo riječi i o osjetljivom pitanju zašto je još uvijek porušen većinski bošnjački, istočni dio Mostara, do kada će političke stranke služiti kao uredi za zapošljavanje, zašto nema uslova za razvoj ekonomije u BiH, gdje su zakoni iz oblasti socijalne zaštite...

Uzrok svih problema koji se najviše tiču građana - kao što su nezaposlenost, te nedostatak socijalne i zdravstvene zaštite - je u činjenici da još nije riješeno ključno pitanje: nema unutrašnjeg konsenzusa u BiH. Član Zastupničkog doma Parlamenta BiH Dragan Vrankić iz HDZ-a BiH je rekao:

„BiH je priznata 1992. godine. Međutim, naši narodi i građani u BiH, zbog različitog pogleda na rješavanje unutranjih odnosa, de fakto nismo se sami među se priznali, je stalni prijepor među nama - i to je osnovni problem zašto BiH ne rješava svoje krucijalne stvari.“

Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Martin Raguž iz HDZ-a 1990 kaže:

„Konesenzusa nema zato što je Dejtonski mirovni sporazum proizveo takve odnose. Zašto bi se neko dogovarao ako ima državu u državi? I dok sada postoje druge opcije –’kad oni mogu haj’mo i mi’, a mislim da je ovo dovoljno prostora za sve nas da malo otkinemo od sebe, od svojih maksimuma i da tražimo rješenje.“

Mada su niži nivoi vlasti pokušavali sačiniti strategiju za ekonomski oporavak, to jednostavno ne može uspjeti, smatra Dragan Vrankić. A evo i zašto:

„Ne može se praviti kuća ako nema krova. Ne možete razgovarati sad o zapošljavanju, a nemate jedinstvene strategije razvoja BiH.“

Upravo su zapošljavanje, korupcija i nepotizam prilikom zapošljavanja bili među pitanjima koja su građani u pisanom obliku, anonimno, postavljali gostima tribine.

„Do kada će političke stranke biti centri za zapošljavanje?“, pitao je moderator skupa Ivica Ćavar iz organizacije Centri civilnih inicijativa:

Na to pitanje odgovorio je zastupnik Martin Raguž:

„Stranačku kontrolu važnih javnih institucija, poput bolnica, sveučilišta i drugih javnih ustanova, smatram jednom od kancerogenih osobina bh. drštva. Smatram da se naša djeca trebaju osposobljavati za puno šire tržište, gdje podobnost ne igra.“

Jedna od poruka skupa je i kako bi politika morala više pažnje posvetiti realnom sektoru. Šerif Špago, zastupnik SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona:

„Svjesni smo svi da su bez zapošljavanja i rada sve ove druge oblasti na vrlo niskoj grani. Dok ne budemo stvarali novu vrijednost, teško možemo rješavati probleme iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite“, kazao je Šerif Špago, zastupnik SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Jedno od pitanja bilo je i ono koje se odnosilo na činjenicu da je istočni dio Mostara još pun ruševina.

„Hirošima je na lijevoj obali Mostara i kakvi su planovi za sanaciju, naravno ako isti postoje?“, pitao je Ćavar.

To je komentirala zastupnica SDP-a u Parlamentu Federacije BiH dr. Selma Jakupović:

„Evidentna je politika koju su vodili SDA i HDZ u gradu Mostaru. Ne treba nikakvih daljih komentara, jer su to bili dogovori, a naravno da jesu, i to je ono što imamo danas u Mostaru.“

Odgovorio je Oliver Soldo, zastupnik HDZ-a BiH u Skupštini HNK-a, riječima da je za sve kriv Statut Mostara koji ima sve elemente zaštite nacionalnih interesa:

„Ali ti elementi zaštite nacionalnih interesa se ne koriste za zaštitu nacionalnih interesa, već se koriste za blokadu rada. Znači, mi jedni druge blokiramo. To je problem.“

Replicirala je Dr. Selma Jakupović:

„Hrvatski nacionalni interes je ugrožen, a Hirošima je na lijevoj obali Neretve. E pa to nek mi neko kaže.“

Ocjena je sa skupa i kako bi ovakve susrete trebalo češće organizirati, i to bi trebali raditi političari, bez posredovanja nevladinih udruženja.

Neki od prisutnih na javnoj tribini složili su se kako su građani u BiH previše pasivni u odnosu na politička pitanja. Evo samo jednog tipičnog mišljenja:

„Previše su građani pasivni u svakom pogledu. Uopšte nisu svjesni šta im se dešava.“

Inače, u organizaciji Centara civilnih inicijativa ističu kako je osnovni motiv za organiziranje sučeljavanja građana i političara u Mostaru bio činjenica da je u BiH prisutan nedostatak komunikacije između građana i izabranih zvaničnika. Portparol CCI-a Majda Behrem Stojanov je zaključila:

„Građani jednostavno nemaju priliku i ne znaju na koji način i gdje doći do predstavnika u vlasti na bilo kojem nivou, kojeg su oni birali, da postave neko pitanje i da razgovaraju o određenoj tematici i o određenim problemima.“