U Bosni i Hercegovini svaki šesti bračni par suočava se sa problemom steriliteta. Neki od njih više od deset godina, medicinskom oplodnjom, pokušavaju postati roditelji. Zakonski, u Bosni i Hercegovini mogućnost vještačke oplodnje različito je riješena budući da je zdravstveni sistem rascjepkan. Parovi u RS-u imaju pravo na dva pokušaja vantjelesne oplodnje, bez financijske naknade, dok u Federaciji imaju pravo na samo jedan pokušaj, koji plaća zdravstveno osiguranje. Riječ je, inače, o veoma skupoj medicinskoj metodi.
Nikolina Oro iz Zvornika devet godina je u braku. Toliko traje i njena borba da ostane u drugom stanju. Do sada je imala jedan neuspješan pokušaj začeća medicinski potpomognutom oplodnjom. To je ostavilo, kaže, velike posljedice za nju i njenog muža, tako da joj se teško odlučiti za novi pokušaj:
„Svaki put se bojite tog ponovnog neuspjeha - jer nije neuspjeh samo da niste trudni, već je to neuspjeh tim da vama godine prolaze, a da nemate novca da tražite izlječenje na na nekim drugim stranama, i da platite onoliko pokušaja koliko bi trebalo da dobijete svoje potomstvo, za koje se žrtvujete i živite", priča Nikolina Oro.
U Republici Srpskoj bračni parovi imaju pravo na dva pokušaja začeća vještačkom oplodnjom. Nikolini je preostao još jedna pokušaj. Kaže kako nije zadovoljna mogućnostima liječenja steriliteta u ovom bh. entitetu:
„Zamjeramo što imamo pravo da se liječimo samo u jednoj klinici u Banjoj Luci. Smatra i vidim da imamo jako slabe rezultate iz razloga što ne može niko da nam se posveti jer je velika potražnja, a mala ponuda", kaže Nikolina.
Snježana Misita iz Trebinja nakon 15 godina borbe sa sterilitetom dobila je blizance. To joj je uspjelo nakon šestog pokušaja vantjelesne oplodnje. Borba je bila teška i mukotrpna, ali se isplatilo, kaže Snježana:
„I psihički i fizički imali smo padova, vejrujtemi, ali imali smo i uspona kad se nekada nadaša. Pa kad padne to sve u vodi, onda ti se na kraju i ne živi. Ali, eto, treba nade i vjere - i na kraju dođe do uspjeha.“
Uskoro novi zakon
Sve je više bračnih parova u BiH koji se suočavaju sa problemom steriliteta. Dr. Suada Tinjić, specijalista ginekologije i akušerstva iz Tuzle, naglašava kako uzroci neplodnosti mogu biti stresan i brz način života, te kasnije stupanje u brak, kada slabe reporoduktivni organi:
„Mi se moramo na neki način boriti s tim, mijenjati stavove, kod mladih ljudi podsticati rađanje u ranijem periodu, uticati da se promijene malo gledišta socijalno-ekonomska - jer svi sad žele da sve postognu, pa tek onda idu na planiranje potomstva, a tad bude već malo kasno", kaže dr. Tinjić.
Doktorica Tinjić također dodaje kako je u proteklom razdoblju prisutna u velikom procentu i muška neplodnost. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije opovrgavaju dugogodišnju predsrasudu da je žena glavni kirvac bračne neplodnosti. Uzroci za mušku neplodnost također mogu biti različiti, objašnjava Tinjić:
„Kod muškaraca to je kvalitet i broj spermatozoida, njihova funkcionalnost. Razlog lošeg nalaza mogu biti upalni procesi, oboljenja testisa, a naravno mogu biti i uzroci hormonske prirode itd.“
Nenad Babić, profesor na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci, ističe kako se u liječenju steriliteta u BiH primjenjuju metode koje su poznate u cijelom svijetu. Zadovoljan je napretkom koji je BiH postigla u ovoj oblasti:
„Naši rezultati su doista respektabilni. Imam uvid po imenima kako se to dešava. U skladu sa pravilnikom odobravamo ko može da ide na vantjelesnu oplodnju, ko ispunjava te uslove. Imamo i rezultate svakog bračnog para i moram da kažem da su oni doista respektabilni", navodi Babić.
U Federaciji BiH u parlamentarnoj proceduri je novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Ovaj zakon bi trebao omogućiti povoljnije uvjete liječenja steriliteta, kaže dr. Senad Mehmedbašić, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i koordinator zakona:
„To je mogućnost da se pacijentu plaća. Jer kad vi napravite pravila igre, utvrdi se koji su kriteriji, koji centar može raditi izvantjelesnu oplodnju, na koji način se to radi, kako se vodi papirologija, koja je jako, jako važna jer je očajno osjetljivo područje u svakom dijelu. Sve to će omogućiti da fondovi zdravstvenog osiguranja objeručke prihvate takvu jednu legislativu, a onda nađu novac i pomažu ljudima“, smatra dr. Mehmedbašić.
U Sloveniji pacijenti imaju pravo na šest pokušaja besplatne vantjelesne oplodnje, u Hrvatskoj i Srbiji po tri, u Crnoj Gori dva.
Bosanskohercegovačkim parovima ne preostaje ništa nego pričekati novi zakon kako bi im makar financijski bio olakšan put do željenog djeteta.
Nikolina Oro iz Zvornika devet godina je u braku. Toliko traje i njena borba da ostane u drugom stanju. Do sada je imala jedan neuspješan pokušaj začeća medicinski potpomognutom oplodnjom. To je ostavilo, kaže, velike posljedice za nju i njenog muža, tako da joj se teško odlučiti za novi pokušaj:
„Svaki put se bojite tog ponovnog neuspjeha - jer nije neuspjeh samo da niste trudni, već je to neuspjeh tim da vama godine prolaze, a da nemate novca da tražite izlječenje na na nekim drugim stranama, i da platite onoliko pokušaja koliko bi trebalo da dobijete svoje potomstvo, za koje se žrtvujete i živite", priča Nikolina Oro.
U Republici Srpskoj bračni parovi imaju pravo na dva pokušaja začeća vještačkom oplodnjom. Nikolini je preostao još jedna pokušaj. Kaže kako nije zadovoljna mogućnostima liječenja steriliteta u ovom bh. entitetu:
„Zamjeramo što imamo pravo da se liječimo samo u jednoj klinici u Banjoj Luci. Smatra i vidim da imamo jako slabe rezultate iz razloga što ne može niko da nam se posveti jer je velika potražnja, a mala ponuda", kaže Nikolina.
Snježana Misita iz Trebinja nakon 15 godina borbe sa sterilitetom dobila je blizance. To joj je uspjelo nakon šestog pokušaja vantjelesne oplodnje. Borba je bila teška i mukotrpna, ali se isplatilo, kaže Snježana:
„I psihički i fizički imali smo padova, vejrujtemi, ali imali smo i uspona kad se nekada nadaša. Pa kad padne to sve u vodi, onda ti se na kraju i ne živi. Ali, eto, treba nade i vjere - i na kraju dođe do uspjeha.“
Uskoro novi zakon
Sve je više bračnih parova u BiH koji se suočavaju sa problemom steriliteta. Dr. Suada Tinjić, specijalista ginekologije i akušerstva iz Tuzle, naglašava kako uzroci neplodnosti mogu biti stresan i brz način života, te kasnije stupanje u brak, kada slabe reporoduktivni organi:
„Mi se moramo na neki način boriti s tim, mijenjati stavove, kod mladih ljudi podsticati rađanje u ranijem periodu, uticati da se promijene malo gledišta socijalno-ekonomska - jer svi sad žele da sve postognu, pa tek onda idu na planiranje potomstva, a tad bude već malo kasno", kaže dr. Tinjić.
Doktorica Tinjić također dodaje kako je u proteklom razdoblju prisutna u velikom procentu i muška neplodnost. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije opovrgavaju dugogodišnju predsrasudu da je žena glavni kirvac bračne neplodnosti. Uzroci za mušku neplodnost također mogu biti različiti, objašnjava Tinjić:
„Kod muškaraca to je kvalitet i broj spermatozoida, njihova funkcionalnost. Razlog lošeg nalaza mogu biti upalni procesi, oboljenja testisa, a naravno mogu biti i uzroci hormonske prirode itd.“
Nenad Babić, profesor na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci, ističe kako se u liječenju steriliteta u BiH primjenjuju metode koje su poznate u cijelom svijetu. Zadovoljan je napretkom koji je BiH postigla u ovoj oblasti:
„Naši rezultati su doista respektabilni. Imam uvid po imenima kako se to dešava. U skladu sa pravilnikom odobravamo ko može da ide na vantjelesnu oplodnju, ko ispunjava te uslove. Imamo i rezultate svakog bračnog para i moram da kažem da su oni doista respektabilni", navodi Babić.
U Federaciji BiH u parlamentarnoj proceduri je novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Ovaj zakon bi trebao omogućiti povoljnije uvjete liječenja steriliteta, kaže dr. Senad Mehmedbašić, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i koordinator zakona:
„To je mogućnost da se pacijentu plaća. Jer kad vi napravite pravila igre, utvrdi se koji su kriteriji, koji centar može raditi izvantjelesnu oplodnju, na koji način se to radi, kako se vodi papirologija, koja je jako, jako važna jer je očajno osjetljivo područje u svakom dijelu. Sve to će omogućiti da fondovi zdravstvenog osiguranja objeručke prihvate takvu jednu legislativu, a onda nađu novac i pomažu ljudima“, smatra dr. Mehmedbašić.
U Sloveniji pacijenti imaju pravo na šest pokušaja besplatne vantjelesne oplodnje, u Hrvatskoj i Srbiji po tri, u Crnoj Gori dva.
Bosanskohercegovačkim parovima ne preostaje ništa nego pričekati novi zakon kako bi im makar financijski bio olakšan put do željenog djeteta.
