Italija je rekla da će po svaku cijenu braniti prosecco nakon što je Hrvatska prijavila aplikaciju Evropskoj komisiji za specijalno priznanje prošeka. Zašto?
Već drugi put Italija pokušava da blokira Hrvatsku da osvoji specijalno priznanje za svoje desertno vino. Prvi pokušaj Hrvatske Italija je blokirala 2013. sa argumentacijom da su imena prosecco i prošek previše slična i da ih kupci mogu miješati. Hrvatski vinari su se složili da imena zvuče slično, ali njihova argumentacija kaže da se lako može uočiti razlika između dva vina.
Hrvatska sa prošekom pokušava da dobije zaštićeni status marke Evropske unije (PDO). Iz Brisela je došla vijest da će razmotriti aplikaciju što je razbjesnilo italijanske proizvođače proseccoa. Italija najavljuje da će protestovati protiv odluke Evropske komisije pozivajući se na zbunjujuću sličnost imena dva vina.
- Prosecco - pretežno se proizvodi od grožđa tipa glera, proizvode ga tri konzorcijuma koji se protežu u devet italijanskih pokrajina u podnožiju Alpa koje vijuga duž Jadranskog mora. Godišnje se proizvode više od 550 miliona boca.
- Prošek - je slatko vino proizvedeno u Dalmaciji od sušenog autohtonog hrvatskog grožđa, može biti crveno ili bijelo.
Argumenti hrvatskih vinara
Hrvatski vinari brane svoje vijekovima staro vino – prošek – koje se pravi od sušenog grožđa, nastalo je u Dalmaciji koja je između 1420. do 1797. bila pod vladavinom Mletačke ili Venecijanske republike.
"Zamislite ovo – prijestonica mog otoka nekada je bila Venecija, tako da je ovo gotovo bitka sa Venecijancima – naravno da se može govoriti o sličnostima u jezicima", rekao je Ivo Duboković, vinar iz Jelse na otoku Hvaru, kako je prenio The Guardian.
"Ako pitate stranca ili Engleza siguran sam da bi 99 posto ljudi shvatilo da su to dvije različite riječi. Što se tiče proizvoda, prošek je sličan vin santou a prosecco je sličan špriceru - bijelom vinu sa kiselom vodom."
Proizvođači prošeka tvrde da njihovo vino datira više od 2000 godina, a iako i prosecco ima dugu istoriju, tek su 30-ih godina prošlog vijeka sjeveroistočne italijanske regije Veneto i Friuli-Venezia Giulia službeno označene kao područja za proizvodnju proseccoa.
Hrvatska tvrdi da je ime prošek starije od zaštite proseccoa u EU sistemu i da ga svrstavanje u desertna vina razlikuje od italijanskog vina.
"Konzumente ovo neće zbunjivati", rekao je Ladislav Ilčić, hrvatski član u Evropskom parlamentu na nedavnoj debati prenosi agencija Associated Press. "Prošek bi trebao da dobije legitimno zaštićen naziv porijekla, a proizvođači bi trebali da imaju puni pristup tržištima."
Italijanska strana
Prodaja proseccoa na godišnjem nivou donese 2,4 milijarde eura i to najviše iz izvoza.
"Svi ovu situaciju posmatraju kao prijetnju našem uspjehu", rekao je proizvođač Stefano Zanette.
Nakon podnošenja aplikacije Hrvatske 22. septembra, Italija ima 60 dana da podnese formalni prigovor. Prošek ima status u EU sistemu od 2009. a zaštićen je italijanskim zakonom iz 1969. godine.
Kako piše magazin The Conversation, teško je zamisliti da bi registracija prošeka u EU nanijela bilo kakvu štetu prodaji proseccoa. Ipak, Italijani strahuju da ako Komisija da jednak status prošeku to bi moglo da postavi opasan presedan koji bi ostavio prostor za priliv stranih proizvoda "s italijanskim prizvukom", kako je primijetio italijanski ministar poljoprivrede Stefano Patuanelli. Takođe, Paolo de Castro, italijanski zastupnik u Evropskom parlamentu, izrazio je svoj protest rekavši da "prošek nije ništa drugo nego prijevod imena 'prosecco'".
Italijanska vlada je rekla da će braniti ime prosecco kao i druge proizvođače zaštićenih proizvoda sa tipičnim geografskim lokalitetima – od sira parmezana (Parmigiano Reggiano) do francuskog šampanjca – dok se Evropska komisija priprema da odlučuje o peticiji Hrvatske da stavi etiketu na tradicionalno prošek vino.
Govoreći sredinom septembra na nacionalnoj televiziji RAI, italijanski ministar poljoprivrede Stefano Patuanelli je rekao da će se vlada Italije boriti "adekvatno i zbijenih redova".
Luca Zaia, guverner sjeverne regije Veneto gdje se proizvode neka od najkvalitetnijih prosecco vina nazvao je odluku Brisela "sramotnom", prenio je magazin Forbes.
Regija Veneto je dom "prosecco brdima" koja je UNESCO 2019. proglasio mjestom svjetske baštine. Davanjem zelenog svjetla za aplikaciju Hrvatske "uništava se istorija i identitet ove teritorije", bio je komentar Zaia.
"Za nas ne pretstavlja problem da proizvođači koji prave veoma mali broj boca uđu na naše tržište. Radi se o konfuziji koju će unijeti među potrošače", rekao je Luca Giavi, generalni direktor konzorcijuma Prosecco DOC koji promoviše vino i osigurava kvalitet po EU standardima oznake kontrole porijekla.
Odluka?
Ovdje se ne radi samo o zaštićenosti proseccoa, najprodavanijeg vina na svijetu, već i o sistemu EU o geografskim imenima kreiranom kako bi se garantovala specifičnost i kvalitet u proizvodnji hrane, vina, pića, i drugih lokalnih delicija. Ovo tržište vrijedi gotovo 75 milijardi eura godišnje – pola toga odlazi na vina, prema navodima studije Evropske komisije iz 2020.
Evropski sud pravde (ECJ) je 2008. godine presudio da korišćenje imena parmezan za njemački sir, inačicu italijanskog originala, nije legalno.
Isti sud je utvrdio da će lanac tapasa koji koristi izraz champanillo – španski izraz za "mali šampanjac" – potrošače uvjeriti da se prodaje pjenušavo vino koje ima veze s francuskim šampanjcem.
Evropska federacija za porijekla vina sa sjedištem u Briselu priprema se da podrži Italiju u ovom slučaju, piše Associated Press. Vjeruje da je odluka Brisela da razmatra slučaj aplikacije Hrvatske u suprotnosti sa njenom borbom da i druge nacije i trgovački blokovi prepoznaju EU sistem geografskih oznaka.
Spor će vjerovatno biti okončan pričom o porijeklu naziva prosecco, koji potiče iz bilingvalnog italijanskog sela Prosecco blizu granice sa Slovenijom iznad Trsta u Italiji, gdje je nekada cvjetalo vinarstvo.
Facebook Forum