Zbog smrti poslanika SDP-a BiH Joze Križanovića Zastupnički Parlamentarne skupštine BiH danas je prekinuo sjednicu, a nastavak je zakazan za ponedjeljak, 7. decembra.
Informaciju o Križanovićevoj smrti potvrdio je ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić, navodeći da je smrt nastupila usljed teže bolesti i tokom pokušaja da se njegov zdravstveni problem operativno riješi. Križanović se nalazio na liječenju u Zagrebu, a prema nezvaničnim informacijama, bolovao je od raka pankreasa.
Vrijeme i mjesto sahrane Križanovića još nije poznato.
Križanović je u ovom sazivu Zastupničkog doma obavljao funkciju predsjedavajućeg Kluba poslanika SDP-a, a bio je i član Glavnog odbora svoje stranke. Ranije je bio član Predsjedništva BiH.
Prijedlog zakona o praznicima, koji je trebao biti razmatran danas naći će se tako pred zastupnicima u nastavku zasjedanja naredne sedmice.
Vijeće ministara je u julu ove godine, nakon više 14 godina, konačno utvrdilo prijedlog državnih praznika u BiH, ali je mala šansa da će na današnjem zasjedfanju Zastupničkog doma Parlameta BiH biti usvojen.
Parlament je, naime, na čitanje dobio prijedlog zakona za koji u Vijeću ministara BiH nisu glasali bošnjački ministri, pa se očekuje da će i stranke kojima pripadaju u Parlamentu glasati protiv zakona.
Bošnjaci insistiraju da se u državne praznike uvrste 1. mart, Dan nezavisnosti i 25.novembar, Dan državnosti te zemlje, što je za Srbe, neprihvatljivo. Jedino što predstavnici tog naroda prihvataju je 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum.
Četrnaest godina Bosna i Hercegovina je čekala da dobije zakon o državnim praznicima i neradnim danima, a kada je napokon Vijeće ministara usvojilo prijedlog, zemlja bi trebala dobiti praznike koji nemaju nikakve veze sa njenom istorijom.
Tako će, prema prijedlogu bh. vlade, državni praznici biti oni koje slavi cijeli svijet - Nova godina, Međunarodni praznik rada 1. maj, Dan pobjede na nad fašizmom, odnosno Dan Evrope 9. maj i Dan podrške žrtvama nasilja 26. juni . Osim ovih, neradni dani bi trebali biti vjerski praznici.
Za ministra civilnih poslova BiH Sredoju Novića, koji je predlagač zakona, najvažnije je to što je postignut dogovor sa vjerskim zajednicama:
„S druge strane je važno da smo ovim zakonom utvrdili vjerske praznike u BiH koji su utvrđeni za sve, dakle za Katoličku crkvu, Pravoslavnu crkvu, Islamsku vjersku zajednicu i Jevrejsku također.“
Političari u Bosni i Hercegovini već godinama se ne mogu dogovoriti oko državnih praznika jer je predstavnicima srpskog naroda neprihvatljivo da slave 1. mart - Dan nezavisnosti i 25. novembar - Dan državnosti.
"Zato sam ja predložio da bi bolje bilo da se zakon zove zakon o inozemnim praznicima u BiH i vjerskim praznicima kao neradnim danima. Ovim zakonom nije predviđeno da niti 1. mart - Dan nezavisnosti BiH bude praznik ove države, niti da to bude 25. novembar - Dan državnosti, ZAVNOBIH-a, niti 11. juli koji je vezan za Srebrenicu i o kome su većina parlamenata donijeli odluke ili zakone o tome da to bude Dan sjećanja na Srebrenicu“, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović
Alma Čolo, delegat u državnom Parlamentu ističe da obrazloženje Vijeća ministara da BiH treba da ima državne praznike, pa makar se radilo i o onima koji koji nisu sporni, ne stoji:
Za predstavnike srpskog naroda u bh. Parlamentu prijedlog zakona je prihvatljiv. Poslanica Milica Marković kaže da će amandmanski djelovati da u zakon bude uvršten i 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum. Prema njenim riječima, prijedlog da u zakon budu uvršteni 1. mart i 25. novembar nikada neće proći:
„Prvi mart zato što je to datum kada su Srbi preglasavanjem izvedeni iz države u kojoj su bili, dakle iz Jugoslavije, a 25. novembar je dan koji je vezan za daleku prošlost.“
Ministri iz reda hrvatskog naroda u Vijeću ministara su predlagali da 1. mart bude državni praznik, ali nakon što su ministri iz Republike Srpske glasali protiv priklonili su se njihovom stavu.
Hoće li Hrvati podržati prijedlog u Parlamentu da se u državne zakone uvrsti 1. mart jer je i taj narod glasao na referendumu za nezavisnost BiH. Delegat u državnom Parlamentu Branko Zrno odgovara:
„Ako smo izišli, a izišlo nas je, ja mislim, 90 posto i više, onda nema nikakve razlike da to ne bude i naš blagdan.“
Proteklih godina je 1. mart, datum kada se 1992. godine na referendumu više od 64 posto građana BiH izjasnilo da žele nezavisnu državu, obilježavan kao Dan nezavisnosti BiH samo u Federaciji BiH. Za Srbe je taj datum neprihvatljiv kao praznik, jer tvrde kako je BiH iz SFRJ tada izašla protiv volje srpskog naroda.
I 25. novembar kao dan državnosti BiH proteklih je godina bio praznik samo u Federaciji BiH, kao sjećanje na 25.novembar 1943. godine. Tada je na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) rezolucijom odlučeno da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Ovaj praznik za Srbe je neprihvatljiv, kako tvrde, upravo zato što na zasjedanju ZAVNOBiH-a nisu učestvovali Srbi, Hrvati i Bošnjaci, odnosno Muslimani. Tada nacija, kako navode, nije bila u političkom rječniku i stoga taj datum, prema njihovom stavu, ne vuče jednakopravnost i ravnopravnost u današnjem smislu u kojem se govori u BiH.
Informaciju o Križanovićevoj smrti potvrdio je ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić, navodeći da je smrt nastupila usljed teže bolesti i tokom pokušaja da se njegov zdravstveni problem operativno riješi. Križanović se nalazio na liječenju u Zagrebu, a prema nezvaničnim informacijama, bolovao je od raka pankreasa.
Vrijeme i mjesto sahrane Križanovića još nije poznato.
Križanović je u ovom sazivu Zastupničkog doma obavljao funkciju predsjedavajućeg Kluba poslanika SDP-a, a bio je i član Glavnog odbora svoje stranke. Ranije je bio član Predsjedništva BiH.
Četrnaest godina čekanja na zakon o praznicima
Prijedlog zakona o praznicima, koji je trebao biti razmatran danas naći će se tako pred zastupnicima u nastavku zasjedanja naredne sedmice.
Vijeće ministara je u julu ove godine, nakon više 14 godina, konačno utvrdilo prijedlog državnih praznika u BiH, ali je mala šansa da će na današnjem zasjedfanju Zastupničkog doma Parlameta BiH biti usvojen.
Parlament je, naime, na čitanje dobio prijedlog zakona za koji u Vijeću ministara BiH nisu glasali bošnjački ministri, pa se očekuje da će i stranke kojima pripadaju u Parlamentu glasati protiv zakona.
Bošnjaci insistiraju da se u državne praznike uvrste 1. mart, Dan nezavisnosti i 25.novembar, Dan državnosti te zemlje, što je za Srbe, neprihvatljivo. Jedino što predstavnici tog naroda prihvataju je 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum.
Četrnaest godina Bosna i Hercegovina je čekala da dobije zakon o državnim praznicima i neradnim danima, a kada je napokon Vijeće ministara usvojilo prijedlog, zemlja bi trebala dobiti praznike koji nemaju nikakve veze sa njenom istorijom.
Tako će, prema prijedlogu bh. vlade, državni praznici biti oni koje slavi cijeli svijet - Nova godina, Međunarodni praznik rada 1. maj, Dan pobjede na nad fašizmom, odnosno Dan Evrope 9. maj i Dan podrške žrtvama nasilja 26. juni . Osim ovih, neradni dani bi trebali biti vjerski praznici.
Nović: Važno da su zadovoljne vjerske zajednice
Za ministra civilnih poslova BiH Sredoju Novića, koji je predlagač zakona, najvažnije je to što je postignut dogovor sa vjerskim zajednicama:
„S druge strane je važno da smo ovim zakonom utvrdili vjerske praznike u BiH koji su utvrđeni za sve, dakle za Katoličku crkvu, Pravoslavnu crkvu, Islamsku vjersku zajednicu i Jevrejsku također.“
Političari u Bosni i Hercegovini već godinama se ne mogu dogovoriti oko državnih praznika jer je predstavnicima srpskog naroda neprihvatljivo da slave 1. mart - Dan nezavisnosti i 25. novembar - Dan državnosti.
"Zato sam ja predložio da bi bolje bilo da se zakon zove zakon o inozemnim praznicima u BiH i vjerskim praznicima kao neradnim danima. Ovim zakonom nije predviđeno da niti 1. mart - Dan nezavisnosti BiH bude praznik ove države, niti da to bude 25. novembar - Dan državnosti, ZAVNOBIH-a, niti 11. juli koji je vezan za Srebrenicu i o kome su većina parlamenata donijeli odluke ili zakone o tome da to bude Dan sjećanja na Srebrenicu“, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović
Alma Čolo, delegat u državnom Parlamentu ističe da obrazloženje Vijeća ministara da BiH treba da ima državne praznike, pa makar se radilo i o onima koji koji nisu sporni, ne stoji:
„Ukoliko je Vijeće ministara utvrdilo neke datume koji nisu sporni, pa ove neke koji su značajni za predstavnike bošnjačkog naroda i mislim za sve građane BiH ostavilo za neka bolja vremena, to moramo imati jasno naznačeno u obrazloženju zakona. Ali mislim da se ne radi o tome. Mislim da su ovi datumi izostavljeni jer predstavnici srpskog naroda u cijelom ovom periodu od Dejtona do danas ne žele da priznaju ta dva datuma kao ključne datume u historiji BiH.“
Glasanje Hrvata neizvjesno
Za predstavnike srpskog naroda u bh. Parlamentu prijedlog zakona je prihvatljiv. Poslanica Milica Marković kaže da će amandmanski djelovati da u zakon bude uvršten i 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum. Prema njenim riječima, prijedlog da u zakon budu uvršteni 1. mart i 25. novembar nikada neće proći:
„Prvi mart zato što je to datum kada su Srbi preglasavanjem izvedeni iz države u kojoj su bili, dakle iz Jugoslavije, a 25. novembar je dan koji je vezan za daleku prošlost.“
Ministri iz reda hrvatskog naroda u Vijeću ministara su predlagali da 1. mart bude državni praznik, ali nakon što su ministri iz Republike Srpske glasali protiv priklonili su se njihovom stavu.
Hoće li Hrvati podržati prijedlog u Parlamentu da se u državne zakone uvrsti 1. mart jer je i taj narod glasao na referendumu za nezavisnost BiH. Delegat u državnom Parlamentu Branko Zrno odgovara:
„Ako smo izišli, a izišlo nas je, ja mislim, 90 posto i više, onda nema nikakve razlike da to ne bude i naš blagdan.“
Državni praznici entiteta
Proteklih godina je 1. mart, datum kada se 1992. godine na referendumu više od 64 posto građana BiH izjasnilo da žele nezavisnu državu, obilježavan kao Dan nezavisnosti BiH samo u Federaciji BiH. Za Srbe je taj datum neprihvatljiv kao praznik, jer tvrde kako je BiH iz SFRJ tada izašla protiv volje srpskog naroda.I 25. novembar kao dan državnosti BiH proteklih je godina bio praznik samo u Federaciji BiH, kao sjećanje na 25.novembar 1943. godine. Tada je na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) rezolucijom odlučeno da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Ovaj praznik za Srbe je neprihvatljiv, kako tvrde, upravo zato što na zasjedanju ZAVNOBiH-a nisu učestvovali Srbi, Hrvati i Bošnjaci, odnosno Muslimani. Tada nacija, kako navode, nije bila u političkom rječniku i stoga taj datum, prema njihovom stavu, ne vuče jednakopravnost i ravnopravnost u današnjem smislu u kojem se govori u BiH.
