Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) dostavit će Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) informacije i dokumentaciju o poduzetim mjerama i aktivnostima u vezi s pandemijom COVID-19, odlučeno je na sjednici održanoj u četvrtak 22. aprila.
Kako se navodi u saopćenju, bit će dostavljena dokumantacija koja uključujuje i poduzete mjere osiguranja i nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva BiH protiv korona virusa.
Informacije i dokumentaciju će pripremiti Ministarstvo civilnih poslova u suradnji s institucijama koje su učestvovale u postupku osiguranja i nabavke vakcina.
Državna agencija za istrage i zaštitu je, postupajući po zahtjevu Tužiteljstva BiH, nakon prijave grupe građana, zatražila od Vijeća ministara BiH određenu dokumentaciju u pogledu nabavke vakcina, počevši od 18. septembra 2020. godine - saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Grupa građana predala je 22. marta Tužiteljstvu BiH krivičnu prijavu protiv četvoro bosanskohercegovačkih zvaničnika, zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa.
Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH), podnio je protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH zbog izostanka nabave vakcina protiv korona virusa.
Milion eura za projekte prekogranične saradnje sa Crnom Gorom
Vijeće ministara utvrdilo je u četvrtak i prijedlog za zaključivanje Sporazuma o financiranju Programa aktivnosti prekogranične suradnje BiH - Crna Gora za 2020. godinu između Europske komisije, BiH i Vlade Crne Gore.
Ukupni procijenjeni troškovi ovog programa iznose 1.270.588 eura, s doprinosom EU od 1.080.000 eura, dok će preostalih 190.588 eura osigurati korisnici granta, uglavnom niži nivoi vlasti, saopćeno je iz Vijeća ministara.
Programsko područje u BiH sastoji se od 56 općina, a u Crnoj Gori od 14 općina.
"Specifični ciljevi uključuju promoviranje zapošljavanja, mobilnost radne snage i socijalne i kulturne prekogranične inkluzije, zaštitu životne sredine i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, te podršku turizmu i kulturnom i prirodnom nasljeđu", navedeno je u saopćenju Vijeća ministara.
Korištenje specijaliziranih vozila MVP
Vijeće ministara BiH donijelo je i Pravilnik o uvjetima nabavke i načinu korištenja službenih specijaliziranih vozila Ministarstva vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) BiH.
Ranije usvojenim Pravilnikom su detaljno regulirani broj službenih specijaliziranih vozila Ministarstva vanjskih poslova, uvjeti nabavke, način korištenja, te određivanje osoba s pravom njihovog korištenja.
Ministarstvo, kako je saopšteno, raspolaže s osam službenih specijaliziranih vozila, od čega su dva teretna vozila više srednje klase i šest putničkih vozila više srednje klase.
U 56 DKP-a BiH je ukupno 115 službenih specijaliziranih vozila, od čega se 56 vozila srednje klase i 55 niže srednje klase koriste za redovno obavljanje poslova DKP-a, te četiri specijalizirana vozila više srednje klase za doček delegacija.
Zapošljavanje stranaca u BiH
Na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara usvojilo je Platformu zapošljavanja stranaca u BiH, koja predstavlja okvirni i bazni dokument.
Cilj je uspostavljanje kontinuiranog praćenja svih segmenata koji imaju uticaja na zapošljavanje stranaca u BiH, kao i jačanje međuinstitucionalne suradnje svih institucija koje prate, nadziru, zapošljavaju ili posreduju u zapošljavanju stranaca.
Platforma potvrđuje jasno opredjeljenje institucija BiH u praćenju tokova radnih migracija u BiH.
U skladu s Ustavom BiH, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje stranaca u BiH, u nadležnosti su entiteta i Brčko Distrikta BiH, koji su pravno regulirali ovu oblast posebnim zakonima, dok su politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila u nadležnosti institucija BiH.
Prema službenim podacima, broj zaposlenih stranaca u BiH nema značajniji kvantitativni utjecaj na tržište rada u BiH, jer je udio godišnjeg broja zaposlenih stranaca u BiH u odnosu na prosječan broj zaposlenih lica u BiH u 2018. godini iznosio 0,4 posto.