Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija i predsjedavajući Vijeća Evrope (ministar vanjskih poslova Republike Grčke) Evangelos Venizelos potvrdili su na sastanku u srijedu u Sarajevu spremnost EU i Grčke da pomogne BiH na njenom evropskom putu.
Venizelos je naglasio da nije u BiH da daje svojevrsne preporuke ili da vrši bilo kakav pritisak, nego da vidi situaciju i prenese svoja razmišljanja i procjene kolegama u Vijeću ministara EU.
U posjetu BiH Venizelos je doputovao uoči dolaska evropske povjernice za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton.
Kako je poručio predsjedavajući vijeća EU Evangelos Venizelos, stabilnost u BiH, teritorijalani integritet, te njena evropska perspektiva trebaju biti vitalani strateški interes i EU i BiH. Problemi koji se javljaju nisu samo političke i ustavne prirode, već ekonomske i socijalne naravi, što su pokazali i građani BiH proteklih dana, naglasio je Venizelos:
„Uvjeren sam da politička tijela u BiH i sva njene institucije, uključujući i entitete, shvataju odgovornost koja im predstoje kako bi se suočili sa potrebama i proritetima svojih građana, odnosno kako bi očuvali evropski kurs i kroz njega i samu stabilnost zemlje, njen teritorijalni integritet i budućnost.“
Venizelos je dodao kako se mora pronaći rješenje kako bi se sačuvala, prije svega, stabilnost zemlje i društva i cjelini:
„Bosna i Hercegovina treba više Evrope, a ne manje. S druge strane, mi odlično shvatamo stvarne probleme običnih ljudi, koje podržavamo, a civilnom društvu odajemo posebno poštovanje.“
Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija kazao je kako BiH u narednom periodu može očekivati proaktivni pristup EU, posebno u oblastima poput vladavine prava, borbe protiv korupcije i ekonomsko-socijalnih reformi, što pokazuje i ova posjeta:
“Prirodno je da BiH mora uvažavati sve presude Suda za ljudska prava, sve one zahtjeve koje pred nju postavi EU, pa i Vijeće Evrope i Evropski parlament. Ali s druge strane, mi također vjerujemo da je ovo vrijeme u kojem mi moramo sačuvati mir u ovoj zemlji, institucije ove zemlje, sigurnost, i institucionalnu i pojedinačnu, građansku.“
Na sastanku je razgovarano i novoj dinamici projekta Transatlantskog plinovoda, ali i tehničkim prilagođavanjima Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, a koji se tiče zaštite domaće proizvodnje nakon što je Hrvatska ušla u EU.
Venizelos je naglasio da nije u BiH da daje svojevrsne preporuke ili da vrši bilo kakav pritisak, nego da vidi situaciju i prenese svoja razmišljanja i procjene kolegama u Vijeću ministara EU.
U posjetu BiH Venizelos je doputovao uoči dolaska evropske povjernice za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton.
Kako je poručio predsjedavajući vijeća EU Evangelos Venizelos, stabilnost u BiH, teritorijalani integritet, te njena evropska perspektiva trebaju biti vitalani strateški interes i EU i BiH. Problemi koji se javljaju nisu samo političke i ustavne prirode, već ekonomske i socijalne naravi, što su pokazali i građani BiH proteklih dana, naglasio je Venizelos:
„Uvjeren sam da politička tijela u BiH i sva njene institucije, uključujući i entitete, shvataju odgovornost koja im predstoje kako bi se suočili sa potrebama i proritetima svojih građana, odnosno kako bi očuvali evropski kurs i kroz njega i samu stabilnost zemlje, njen teritorijalni integritet i budućnost.“
Venizelos je dodao kako se mora pronaći rješenje kako bi se sačuvala, prije svega, stabilnost zemlje i društva i cjelini:
„Bosna i Hercegovina treba više Evrope, a ne manje. S druge strane, mi odlično shvatamo stvarne probleme običnih ljudi, koje podržavamo, a civilnom društvu odajemo posebno poštovanje.“
Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija kazao je kako BiH u narednom periodu može očekivati proaktivni pristup EU, posebno u oblastima poput vladavine prava, borbe protiv korupcije i ekonomsko-socijalnih reformi, što pokazuje i ova posjeta:
“Prirodno je da BiH mora uvažavati sve presude Suda za ljudska prava, sve one zahtjeve koje pred nju postavi EU, pa i Vijeće Evrope i Evropski parlament. Ali s druge strane, mi također vjerujemo da je ovo vrijeme u kojem mi moramo sačuvati mir u ovoj zemlji, institucije ove zemlje, sigurnost, i institucionalnu i pojedinačnu, građansku.“
Na sastanku je razgovarano i novoj dinamici projekta Transatlantskog plinovoda, ali i tehničkim prilagođavanjima Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, a koji se tiče zaštite domaće proizvodnje nakon što je Hrvatska ušla u EU.
