Vlada i opozicija Venecuele počeli su 13. avgusta nove pregovore u Meksiku, u nastojanju da dogovore organizovanje predsjedničkih izbora što bi dovelo do ukidanja sankcija koje pritišću zemlju.
Nacrt sporazuma potpisao je Horhe Rodriges u ime vlade predsjednika Nikolasa Madura, a Herardo Blajde je potpisao za grupu "Platforma Unitaria" u ime opozicije, prenosi AFP. Nije objavljen sadržaj tog sporazuma.
Cilj pregovora, koji slijede poslije neuspjeha onih na Barbadosu 2019. godine i u Dominikanskoj republici 2018, je da se okonča velika politička i ekonomska kriza koja pogađa zemlju.
Pregovori se održavaju u Nacionalnom antropološkom muzeju Meksika, uz posredovanje Norveške i pod pokroviteljstvom meksičke vlade.
Strane će se sastati ponovo 30. avgusta, takođe u Meksiku da razgovaraju o dnevnom redu od sedam tačaka koji ne predviđa i odlazak sa vlasti socijalističkog predsjednika Nikolasa Madura koga opozicija optužuje da je uz prevaru izabran 2018. godine na novi šestogodišnji mandat.
Maduro je 12. avgusta rekao da neće popustiti pred ucenama i prijetnjama SAD koji zahtijeva "iskrene pregovore" da bi se riješili problemi Venecuele, bivše naftne sile.
Vašington priznaje Huana Gvaida, koji se samoproglasio za predsjednika 2019. godine dok je bio na čelu parlamenta. U Parlamentu sada ima većinu Madurova strana.
U nastojanju da suzbije Madura bivši američki predsednik Donald Tramp uveo je niz sankcija protiv Venecuele, među kojima i naftni embargo. Trampov naslednik Džo Bajden predlaže da se ublaže te sankcije ako pregovori budu napredovali ka novim izborima.
"Madurov režim može da otvori put ka ublažavanju sankcija dopuštajući Venecuelancima da učestvuju u slobodnim izborima", rekao je za AFP portparol Stejt departmenta prije početka dijaloga.
Kanada i Evropska unija takođe su izjavile da su spremne da preispitaju svoje sankcije protiv Venecuele.
Međutim, 58-ogodišnji Maduro insistira na tome da Venecuela ide u taj dijalog kao autonomna i nezavisna zemlja koja ne popušta pred prijetnjama američke vlade.
Maduro, izabran 2013. poslije smrti Uga Čavesa, drži se na vlasti uz podršku vojske, Kube, Kine i Rusije, uprkos lošoj ekonomskoj situaciji u zemlji, članici Opeka, čiji BDP je pao za 80 odsto od 2014.
