Polovina ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine živi u inostranstvu. Prema službenim podacima, svake godine bosanskohercegovačka dijaspora u Bosnu i Hercegovinu pošalje oko 1,5 milijardu eura, što predstavlja 13,4 posto bruto domaćeg proizvoda. To već godinama spašava bh. politički i privredni sistem od propasti, a taj novac građani BiH koriste za puko preživljavanje.
Bračni par iz Sarajeva, Josip i Ivanka, imaju dvije kćerke u inostranstvu. Kao penzioneri, sa skromnim primanjima, teško bi preživjeli mjesec da im djeca redovno ne šalju novac iz inostranstva.
"Da nam nije njih, bilo bi skroz loše. Snalaze se relativno dobro tako da nam uveliko pomažu. Pare koje nam pošalju, uglavnom odu na namirenje penzija jer od penzija moramo kupovati lijekove, plaćati režije i slično", kaže Josip.
Svake godine, bosanskohercegovačko iseljeništvo u zemlju uloži ogroman novac, koji prevazilazi sve kredite koje Bosna i Hercegovina pozajmljuje od međunarodnih institucija.
"U BiH uđe oko tri milijarde. To je nekoliko puta više od ukupnih međunarodnih investicija u BiH", riječi su Šefike Muratagić, direktorice Centra za lokalni razvoj i dijasporu.
Sve računice dokazuju da dijaspora svojim doznakama spašava Bosnu i Hercegovinu, a dosadašnja istraživanja pokazuju da taj novac građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje. To potvrđuje i Rasema iz Ključa, majka troje djece.
"Pomažu kad dolaze i pošalju kad god zatreba. Kad god im se obratim, oni pošalju. Snadbijevaju me garderobom za djecu. Nikad im ništa ne kupujem u Bosni, sve pošalju. U inostranstvu imam stričeve, tetku, tetića. Primanja imam, ali to je minimalac, a sa minimalcem je jako teško ovdje živjeti. To ne stigne da pokrije ni sve troškove režije. Za opremanje djece u školu, za ljekara također, jer mi u Ključu imamo samo Dom zdravlja, pa smo često primorani ići u Bihać ili Banja Luku za neke preglede. Čisto da se preživi, kad mjesec dana nema plate", ističe Rasema.
Dijaspora pomaže i na druge načine.
"Puno ostave novaca kada dolaze ovdje za godišnje odmore. Puno pomažu i Općini Ključ. Ključ ima dobru saradnju sa udruženjem Ključana u dijaspori u Švicarskoj, koji često pomažu općinu. Sad su donirali auto za Dom zdravlja i vatrogasni kamion", navodi Rasema.
U dijaspori, pak, smatraju da zbog nebrige vlasti, njihovi veliki potencijali ostaju neiskorišteni, a zbog ignorantskog odnosa, veliki broj ljudi gubi interes za domovinom. Uočeno je da u posljednjih pet godina, novčana sredstva iz dijaspore sve manje dolaze, a bh. dijaspora nema povjerenja u bosanskohercegovačke vlasti.
"Svaki put, kad se pojavi neko od političara kaže - pustite vi tu priču i dajte nam investitore. Pa ne možemo mi navući investitora, koliko političari mogu rastjerati. Ne mogu ja svoj teško stečeni ugled u stranoj zemlji prodati zato da nekom političaru dovedem investitora, kojeg će on prevariti, oguliti i otjerati. Tim je sav ugled, koji sam ja godinama sticao, potrošen", kaže Dragutin Dadi Mraz, sa stalnom adresom u Švedskoj.
"Znam šta čovjeka čeka u BiH jer tu poslujem. Pola godine godišnje provodim u BiH i znam s kim imam posla. Nažalost, dok su ovakvi političari na vlasti, sdruženi i umreženi sa ekstremno korumpiranim inspekcijama, ne bih ni neprijatelja poslao da investira u našu zemlju, koju volim iznad svega", objašnjava Mraz.
Procjenjuje se da u inostranstvu, na svim kontinentima, živi gotovo dva miliona građana BiH i oni čine bosanskohercegovačku dijasporu za koju sva evropska i svjetska istraživanja kažu da je izrazito finansijski moćna. Doznake u BiH, samo one koje knjiži Centralna banka BiH, iznose više od 1,5 milijardi eura.
Prema pojedinim procjenama, najmanje 20 posto od te sume dijaspora pošalje građanima u BiH drugim kanalima i to u gotovini. U to nije uračunat novac koji stiže u sklopu humanitarnih akcija, niti direktna ulaganja dijaspore u obnovu stambenih objekata i infrastrukture u selima i gradovima, gdje posjeduju nekretnine.
