Duži razmak između prve i druge doze vakine Pfizer čini da imunološki sistem proizvede više antitijela za borbu protiv infekcije, otkrili su britanski naučnici.
Stručnjaci kažu kako rezultati istraživanja podupiru odluku Velike Britanije da produži razmak između prve i druge doze na 12 sedmica od inicijalno zadane tri sedmice, prenosi BBC.
Osam sedmica čini se najboljim vremenskim intervalom između prve i druge doze vakcine u borbi protiv delta varijante kako navodi studija čiju izradu je finansirala država, dodaje se.
Za potrebe studije naučnici su upoređivali imunološki odgovor 503 zaposlenika Nacionalne zdravstvene služne (NHS) koji su primili dvije doze vakcine u različitim vremenskim periodima od kraja 2020. do početka 2021. godine u trenucima dok se alpha varijanta rapidno širila.
Nivo antitijela u njihovoj krvi mjerio se mjesec dana nakon primljene druge doze.
Neki od zaključaka studije su da i kratki i dugi intervali doziranja Pfizer vakcine generiišu jak imunološke odgovore u cjelini; razmak od tri sedmice proizveo je manje neutralizirajućih antitijela koja se lijepe za virus i sprečavaju ga u zarazi ćelija u odnosu na razmak od deset sedmica; razina antitijela padne nakon prve doze, ali razina T ćelija - druge vrste imunoloških ćelija ostaje visoko; duži razmak između dvije vakcine doveo je do manjeg broja T ćelija u cjelini, ali do većeg udjela određenog tipa ili podgrupe, zvane pomoćne T ćelije, koje prema istraživačima osnažuju imunološku memoriju.
"Osam sedmica je najbolji razmak između dvije vakcine", navodi se.
Profesorica Susanna Duanchie, glavna naučnica u studiji Pitch na Univerzitetu Oxford, rekla je da su dvije doze bolje od jedne, ali da je vrijeme druge doze donekle fleksibilno.
Za trenutnu situaciju u Velikoj Britaniji ona kaže da je "osam sedmica najbolji razmak što se mene tiče jer ljudi sada žele vakcinu, a delta soj se širi".
"Nažalost, ne vidim da će virus nestati, pa se protiv toga možemo boriti najboljom zaštitom koju imamo."
Doktorica Rebecca Payne, jedna od autorica studije sa Univerziteta Newcastle, rekla je: "Naše istraživanje pruža ohrabrujuće dokaze da oba rasporeda doziranja generišu snažne imunološke odgovore na Sars-CoV-2 nakon dvije doze”.
"Sada moramo provesti više dodatnih studija kako bismo razumjeli puni klinički značaj naših nalaza."
Pfizer i AstraZeneca učinkovite protiv delta soja
Osim toga, druga studija objavljena u srijedu pokazala je da su dvije doze vakcine Pfizer/BioNtech i AstraZeneca skoro jednako učinkovite protiv visoko prenosne delta varijante korona virusa kao i protiv ranije dominantne alfa varijante, prenosi Reuters.
Sstudija je ponovila da jedna doza nije dovoljna za visoku zaštitu.
Studija, objavljena u New England Journal of Medicine, potvrđuje otkrića Javnog zdravstva Engleske u maju o efikasnosti Pfizer-BioNTech i AstraZeneca vakcina.
Otkriveno je da dvije doze Pfizerove vakcine imaju 88% učinkovitosti u prevenciji simptomatske bolesti kod delta varijante virusa, u poređeenju s 93,7% zaštite kod alfa varijante.
Dvije doze vakcine AstraZeneca imaju 67% učinkovitosti protiv delta varijante i 74,5% učinkovitosti protiv alfa varijante.
Kompletna studija objavljena u srijedu pokazala je da jedna doza vakcine Pfizer ima 36% učinkovitosti, a jedna doza AstraZenece oko 30%.
