Pravosudni organi Srbije izručili su Bosni i Hercegovini Sašu Ćurguza koji se sumnjiči za ratni zločin. Ćurguz, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske, se nalazi pod istragom Tužilaštva BiH za zločine počinjene 1992. godine nad bošnjačkim stanovništvom na području Bihaća.
Glasnogovornik Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Boris Grubešić, navodi da je riječ o zločinu nad zatvorenicima u traktorskom servisu Ripač.
"Osumnjičen da je došao u krug Traktorskog servisa Ripač, u kojem je bilo zatvoreno više desetina civila bošnjačke nacionalnosti. Nakon toga, osumnjičeni su odveli grupu od oko deset zatvorenika kamionom na lokalitet Hrgar u blizini prirodne jame zvane 'Bezdana', nakon čega su zatvoreni civili ubijeni pucanjem iz vatrenog oružja, a njihova tijela bačena u jamu", kaže Grubešić, te dodaje:
"Također, osumnjičen je i da je sudjelovao u mučenju, zlostavljanju i premlaćivanju zatvorenih civila bošnjačke nacionalnosti sa navedenog područja, koji su bili zatvoreni u prostorijama i objektima Traktorskog servisa u Ripaču."
Iz jame "Bezdana" nakon rata su ekshumirani posmrtni ostaci 83 osobe, od kojih je 41 žrtva identifikovana, a osumnjičeni Ćurguz sudjelovao je u ubistvu najmanje deset žrtava.
Prilikom provođenja istrage, tužilac i istražitelji došli su do saznanja da je osumnjičeni samo fiktivno prijavljen na adresi u Banjaluci, a da se skriva na području Srbije. Srbijanske su ga vlasti u Beogradu uhapsile još 2014. godine po međunarodnoj potjernici, a u ekstradicijskom je pritvoru bio do izručenja.
Na granici sa Srbijom uhapšen je i Jovan Tintor zvani Joja, nekadašnji savjetnik haškog optuženika Radovana Karadžića i jedan od suosnivača SDS-a.
Tintora Tužilaštvo BiH sumnjiči za zločin protiv čovječnosti. Jovan Tintor poznat je po zločinima koji su na nesrpskim stanovništvom počinjeni na području sarajevske općine Vogošća.
U nekoliko navrata njegovo je ime pominjano i u haškim sudnicama gdje su svjedoci na suđenju Ratku Mladiću i Radovanu karadžiću opisivali strahote koje su preživjeli, poput masakra zarobljenih civila iz naselja Ahatovići, kada je ubijeno najmanje 15 zarobljenih civila.
Ema Čekić, predsjednica Udruženja porodica nestalih općine Vogošća, kaže da je, konačno, pravda stigla i Tintora.
"Reći ću vam samo jednu stvar koja govori o tome ko je bio Tintor. Kad smo došli u logor u kasarni u Semizovcu, komšije koje su nas zarobile i dovele tu, rekli su nam kako ne znaju šta će biti s nama, te da će o našoj sudbini odlučiti Joja Tintor. Drago mi je da se krenulo i sa hapšenjima za zločine u Vogošći, jer znamo kakvi su se zločini desili u Planjinoj kući, u Sonjinoj kafani, u kasarni u Semizovcu, po privatnim stanovima, kako se ubijalo, silovalo, i kakvi su sve užasni zločini počinjeni ovdje", kaže Čekić.
Inače, Jovan Tintor, poznat i kao vojvoda Joja, nakon rata bio je aktivan član Ravnogorskog pokreta i živio je na području Srbije gdje je osuđen na devet godina zatvora zbog ubistva Branka Petrovića u kojeg je pucao nakon svađe.