Policija kaže da je napad, koji je u utorak transformisao popularanu njujoršku biciklističku stazu duž rijeke Hadson u scenu terora, izveo usamljeni napadač kojeg smatraju teroristom.
Ubio je osam osoba, ranio još 11.
Porodični prijatelj opisao je osumnjičenog kao “mirnog i vrijednog”, dok ga je američki predsjednik Donald Trump okvalifikovao kao “bolesnog i poremećenog”.
Identifikovani 29-godišnji Uzbekistanac Sajfulo Saipov u SAD je stigao 2010. legalno i prvo se nastanio na Floridi, a posljednja adresa mu je Nju Džersi, Paterson, na pola sata od mjesta na kojem je izveo napad.
Kompanija Uber za koju je radio saopštila je da je prošao sve provjere koje su dio regularne procedure i vozio je za njih već više od šest mjeseci.
Njegova poznanica Dilnoza Abdulsamatova, rekla je za “Cincinnati Enquirer” da je kratko po dolasku živio kod njene porodice u Sinsinatiju.
“Uvijek je radio. Nikada nije odlazio na zabave ili bilo šta drugo. Obično je s posla dolazio kući da se odmori i odlazio ponovo nazad na posao”, rekla je Abdulsamatova.
Vlasti kažu da je imao vozačku dozvolu izdatu na Floridi i da mu je mjesto boravka bio apartmanski kompleks u Tampi.
FBI istražitelji još u utorak uveče su bili tamo da obave razgovore.
“Miran” ali i “agresivan”
Prijatelj koji se susreo sa osumničnim na Floridi, Kobiljon Matkarov, rekao je za “The New York Times” i “New York Post” da je izgledao kao “veoma dobar momak”.
“Moja djeca su ga voljela takođe. Uvijek se igrao sa njima”, rekao je Matkarov za Post.
Mirakmat Muminov, takođe Uzbek sa stalnim boravkom u SAD, Radiju Slobodna Evropa (RSE) je rekao da se susreo kratko sa Saipovim odmah nakon što je došao u Ohajao i da kao “svježi emigrant” nije bio “naročito religiozan” kada je stigao.
Kako je rekao Muminov, Saipov je živio sa nekoliko drugih porodica iz Uzbekistana u Ohaju i posjećivao je lokalnu džamiju “s vremena na vrijeme.”
Kaže da se njim susreo prije otprilike dvije godine, ali i da je nedavno, prije oko dva mjeseca, telefonom razgovarao sa njim.
Muminov, koji je dobro poznat u uzbekistanskoj zajednici kao aktivni korisnik socijalnih mreža posebno kada je riječ o politici, rekao je da je Saipov često znao pokazati “agresivan” stav.
Američke vlasti kažu da je osumnjičeni odnedavno živio u Nju Džersiju, gdje je, kako se sumnja, iznajmio pikap kamionet kojim je izveo napad.
Još jedan Saipov poznanik iz Ohaja, koji je tražio da bude anoniman, rekao je uzbekistanskom servisu RSE u srijedu da je “imao raspravu u vezi religije” sa Saipovim prije nekoliko mjeseci i da je kasnije “iskazao veoma radikalna gledišta.”
“Nakon te rasprave, on je prestao da nas kontaktira”, rekao je ovaj izvor. ”Upozorili smo ga u vezi njegovih radikalnih gledišta.”
Ovaj izvor je rekao da je Saipov “djelovao depresivno” dodajući: “Sve je držao u sebi. Izolovao se od spoljnog svijeta.“
Njegov bijeli minivan marke Toyota sa tablicama Floride, koji je takođe nakon napada okružila policija, nalazio se na parkingu u blizini mjesta na kojem je iznajmio kamionet u Nju Džersiju.
Vozač Ubera
Kompanija Uber tvrdi da je obavila sve uobičajene provjere za svog vozača koji je za njih radio više od šest mjeseci, obavivši više od 1.400 putovanja. Kompanija Uber je rekla da je suspendovan iz službe nakon napada, te da oni sarađuju sa Federalnim istražnim birom (FBI) i da su im ponudili pomoć za provjeravanje vozačke istorije osumnjičenog, ali da nijesu našli ništa sumnjivo.
Baze podataka pokazuju da je bio komercijalni vozač kamiona koji je formirao nekoliko biznisa u Ohaju.
Prvi, Sayf Motors Inc., nekada je bila porodična adresa prijatelja u blizini Sinsinatija, kod kojeg je ostao par sedmica nakon što je došao u SAD. Druga firma, Bright Auto LLC., ranije je bila jedna adresa u blizini Klivilenda.
Na web sajtu kamionske industrije u utorak veče su pronađene njegove adrese u Patersonu i u predgrađu Klivilenda.
Prema policijskoj evidenciji, nalog za hapšenje Sajfula Saipova bio je izdat u aprilu 2016., kada je propustio saslušanje o saobraćajnom prekršaju jer nije imao ispravne kočnice na vozilu kojim je upravljao. Slučaj je riješen u novembru 2016. tako što se izjasnio da je kriv i prihvatio da plati kaznu od 200 dolara i sudske troškove.
Saipov, makar tako su pokazali prvi nalazi istrage, nije imao nalog na socijalnim mrežama.
Što se tiče privatnog života, u Ohaju je pronađen i vjenčani list. Njegova supruga je mlađa od njega šest godina. Vjenčali su se u Taškentu u Uzbekistanu, njihovom rodnom mjestu. Sa Nozimom Odilovom vjenčao se 2013.
U srijedu su saslušani i negovi roditelji, majka, otac i sestra, potvrđeno je RSE.
Kako se radikalizovao i da li je, kao što prvi nalazi ukazuju, djelovao sam kao takozvani “usamljeni vuk” ili je dio šire mreže istraga tek treba da utvrdi.
Vlasti još nijesu potvrdile da li je, kao što objavljuju mediji, u kamionetu kojim je izvršen napad pronađena poruka u kojoj stoji da je to uradio za takozvanu “Islamsku državu”.
Iako su odmah nakon napada svjedoci rekli da je Saipov uzvikivao “Alahu Akber (Bog je veliki), vlasti to još nijesu zvanično potvrdile iako je komesar Policije Njujorka James P. O'Neil potvrdio da je napadač "nešto saopštio."
Uzbeci u globalnoj terorističkoj mreži
Ovim je potvrđeno da će to biti četvrti napad u manje od godinu dana, u koji je kako se vjeruje, umiješan napadač sa vezama u ovoj centralno-azijskoj državi.
Evo nekoliko činjenica o islamističkom militantizmu u bivšoj sovjetskoj republici Uzbekistanu.
Odlazak boraca van zemlje
Siromaštvo, korupcija i politička klima koja guši pod centralno-azijskim autoritarnim režimima poslužila je kao okidač za mlade muškarce da odlaze na strana ratišta.
Međunarodna krizna grupa procijenila je da se između 2.000 i 4.000 militanata iz centralne Azije priključilo snagama pod zastavom “Islamske države Iraka i Levanta” (IDIL).
Uzbekistan, koji se graniči sa nestabilnim Avganistanom, nikada nije zvanično obavio procjenu o svojim državljanima za koje se sumnja da su se priključili miltantima u inostranstvu.
Međutim, Međunarodna krizna grupa kaže da su Uzbeci pojedinačno najveća etnička grupa koja podržava IDIL od svih država centralne Azije, bilo da su rođeni Uzbekistanci, bilo da su Uzbeci iz susjednih država.
Uzbekistanac Abdulkadir Mašaripov priznao je da je u noćnom klubu Reina u Istanbulu, za Novu godinu ubio 39 ljudi.
Kako su navele ruske vlasti, napadač na metro stanicu u Sankt Petersburgu u aprilu ove godine, kada je stradalo13 osoba, bio je 22-godišnji Akbardžon Đailov, ruski državljanin, po nacionalnosti Uzbek čija porodica živi u Kirgistanu, još jednoj državi centralne Azije.
Prošlog mjeseca, tačnije prošlog petka 27. oktobra, u Njujorku je osuđen 27-godišnji Uzbek i to na 15 godina zatvora zbog pružanja podrške grupi „Islamska država“ u Siriji i Iraku.
Islamski pokret
Centralna Azija ima odavno uspostavljene militantne grupe kao što su Islamski pokret Uzbekistana (IMU), koji je 2015. i formalno podržao IDIL.
SAD su IMU, osnovan devedesetih godina, stavile na listu terorističkih grupa. Prema Ujedinjenim nacijama, neki od lidera IMU-a su imali vodeće pozicije u terorističkoj mreži Al-Kaide.
Ova grupa je takođe tvrdila da su njihovi borci bili umješani u snažan teroristički napad izveden na aerodromu u Karačiju u Pakistanu, u junu 2014. kada su ubili 37 ljudi.
IMU i jedna od njihovih otcijepljenih grupa bile su optužene za seriju bombaških i drugih napada koji su izvedeni u glavnom gradu Uzbekistana, Taškentu u periodu 1999. do 2004.
Ova grupa ipak nije uspjela da formira bazu nigdje na nekadašnjem sovjetskom području centralne Azije, već su se prebacili u Avganistan, gdje su prema izvještajima pretrpjeli velike gubitke u vazdušnim udarima koalicionih snaga koje su predvodile SAD.
Stezanje obruča
Uzbekistan, najnaseljenija zemlja u tom regionu, stegla je obruč nad militantnim islamistima, još od vremena pada Sovjetskog saveza i u vrijeme sekularne vlasti njihovog dugodišnjeg lidera Islama Karimova, koji je umro 2016.
Regionalne vojske, od kojih je uzbekistanska najveća, uglavnom su loše opremljene da bi se nosile sa potencijalnim prelivanjem sukoba iz Avganistana gdje militanti „Islamske države“ sada pokušavaju da se utvrde sa novim talasom nasilja.
Uzbekistan je izašao iz regionalne bezbjednosne organizacije koju predvodi Rusija 2012., a takođe su otkazali i ugovor za američku vojnu bazu koja se koristila za operacije u Avganistanu, nakon što je Vašington pozvao na nezavisnu istragu brutalnog obračuna vlasti sa demonstrantima 2005.
Facebook Forum