Uz vandalizam u Bugojnu: Ni groblja više nisu sveta

Strah, netrpeljivost i vandalizam ponovno su progovorili u BiH i to nakon oštećenja 32 nadgrobna spomenika na Gradskom katoličkom groblju u Sultanovićima u Bugojnu. Posljednja počivališta svih konfesija česta su meta napada u posljeratnoj Bosni i Hercegovini. U kombinaciji pada sistema vrijednosti, ratne zaostavštine, političke i socijalne agonije, ništa više nije sveto.

Na Gradskom katoličkom groblju u Sultanovićima kod Bugojna tužna slika - prevrnuti nadgrobni spomenici, polomljeni i iščupani križevi, od kojih su neki okrenuti naopako pobodeni nazad u grobno mjesto. Fra Zoran Tadić, župnik u Bugojnu, bio je šokiran.

„Sedamnaest sam godina svećenik, nikad nisam vidio uživo da je neko križeve naopako okretao. Šokiran sam. Ko god bio počinitelj, treba policija što prije učiniti sve sa svoje strane da bude pronađen. Da se ne bi izrodilo u nešto više, što ne bismo željeli“, kaže Tadić.

Šteta koja je učinjena, prema riječima župnika, prevazilazi materijalnu:

„Time se vrijeđa duša živih prema svojim pokojnima.“

Posljednji napad dogodio se tek šest dana nakon što je u Donjem Vakufu oštećeno jedanaest nadgrobnih spomenika na pravoslavnom groblju u Ponjevićima. Od početka godine oštećeno je i pravoslavno groblje u Gračanici, muslimansko u Foči, ilirsko kraj Tomislavgrada. Sarajevo, Kozluk, Kalesija, Travnik, Kiseljak, Mostar... spisak gradova u kojima su proteklih godina rušeni nadgrobni spomenici predugačak je i samo tužna lista gradova u kojima vlada vandalizam. Groblja su ranije izazivala strahopoštovanje, a danas su meta.

Predsjedavajući Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH Vanja Jovanović uz osudu ovog čina kaže i kako ga treba nazvati pravim imenom.

„Do sada se to i nije tretiralo kao krivično djelo, uvijek su bila objašnjenja – ili je neko maloljetan, ili nije umno zdrav, do vrlo čudnovatih objašnjenja. Ja znam u Sarajevu, kad su na Koševu rušeni stari spomenici otprilike po petsto kilograma, odgovor je bio da su to bila dva maloljetna lica koja su pljačkala trafiku, pa eto, nisu mogli opljačkati, pa su bili jako iznervirani, pa su išli da ruše groblje. Jedno tragikomično objašnjenje koje vrijeđa zdrav razum i inteligenciju. Mi se upravo protiv toga borimo. I ovo u Bugojnu haj'mo nazvat pravim imenom – u pitanju je vjerska netrpeljivost – i pozivamo institucije vlasti da shodno tome to riješe“, istakla je Jovanović.

Podsjetimo da je skrnavljenje 156 slika pokojnika na nadgrobnim spomenicima na pravoslavnom groblju u Branjevu kod Zvornika prošle godine pripisano nekoj vrsti neuračunljivosti. Kasnije je taj zločin, okvalifikovan kao povreda groba ili leša, kako je saopštila policija, priznao izvjesni D.Nikolić. On je iscrtavao krstove na slikama, a kao motiv je naveo, bar prema saopštenju, "da je bio pod utjecajem natprirodnih sila, te je iscrtavanjem križeva na slikama pokojnika htio da se zaštiti od istih".

Kazne su, navode u Međureligijskom vijeću, beznačajne novčane ili uslovne osude, iako zakon predviđa da se mogu izreći i zatvorske mjere. Nedovoljno strogo kažnjavanje počinilaca jedan je od razloga što se ovakva zlodjela ponavljaju.

Neljudski čin

Najčešće maloljetnici i omladina biraju groblja za iživljavanja, koja su posljedica frustracija prenesenih iz svakodnevnog života, mržnje i nacionalne matrice koja kontinuirano uništava sistem vrijednosti, kaže psiholog Ibrahim Prohić.

„Prvo što je rat probudio u ljudima najniže strasti, i drugo, što poratne politike nisu išle u smjeru prevladavanja nepovjerenja, negativnih emocija pa i mržnje, nego naprotiv – potkrepljuju i produciraju nove antagonizme i atavizme“, kaže Prohić.

Banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić vandalizam u Bugojnu nazvao je zločinom. Strašno je, navodi efendija Čamdžić, šta to govori o društvu danas.

„Padamo, gubimo moralne kvalitete našega života ako je neko kadar porušiti nečiji nadgrobni spomenik, nišan oskrnaviti, dostojanstvo onog umrlog, onog pokojnika, pa tu je izgubljena svaka vjera. To ne rade vjernici, ja sam duboko ubijeđen. To ljudi koji rade ako imaju vjere, onda je to lažna vjera. Ako rade u ime nečeg drugog, onda nemaju ni kulture, ni osnovnih civiliziranih temelja na kojima treba da počiva njihov život, nemaju svoje moralnosti“, ocjenjuje on.

I Bugojanka Jelena Barišić smatra kako se radi o neljudskom činu.

„Mislim da je svakom pravom čovjeku to teško, bez obzira na vjeru. To nikom nije drago“, zaključuje ona.

Ipak, najstrašnije od svega je što se izgubilo poštovanje, što je svetinja sve manje i što zla krv prijeti mladim generacijama, kaže Prohić.

„Nezadovoljstvo koje je sveprisutno, pa i kod mladih, ponajviše, pa onda određena dezorijentacija koja je proistekla iz bjesomučne ideologizacije svih ovih dvadeset godina, ne može a da ne poluči ovakvo zlo sjeme. Zlo sjeme koje se sije, ono mora rezultirati zlim plodovima“, kaže Prohić.

Policija je već privela nekoliko osoba u Bugojnu za koje se vežu i ranija slična djela. Motiv se još ne zna, ali šteta koja je učinjena je nemjerljiva.