"Često kada nabavim tablet i pošaljem ga po učiteljici, ona mi pošalje sliku djeteta kojem je uručila opremu. Radost djeteta kada vidi tablet je ogromna, a to je ustvari tako mala stvar za neke druge ljude", kaže za Radio Slobodna Evropa, novinarka iz Bosanske Krupe, Elma Velić, koja je, nakon obustave redovne nastave u Bosni i Hercegovini 12. marta zbog pandemije COVID-19, pokrenula akciju sakupljanja opreme kako bi i učenici koji nemaju mogućnost, mogli prisustvovati časovima.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, 64,8 posto domaćinstava u BiH ima pristup računaru, dok 35,2 posto nema nikakav pristup uređajima uključujući laptope, tablete, dok 90,6 posto domaćinstava posjeduje mobilni telefon.
No, nastava se zbog pandemije preselila iz školskih klupa u online prostor i televizijske kanale, a učenici danas gradivo slušaju putem Viber grupa, online platformi ili kanala javnih servisa. Osim prilagođavanja na novi način rada, provođenju vremena u izolaciji i promijene svakodnevnice, za veliki broj učenika, praćenje online nastave nije moguće zbog nedostatka opreme.
Kako bi pomogli učenicima osnovnih i srednjih škola širom Bosne i Hercegovine i osigurali im tehničku opremu za pohađanje nastave, Institut za razvoj mladih Kult, organizovao je #darujzanastavu akciju. Pored njih brojni pojedinci, kompanije, organizacije poput UNICEF-a, UNESCO-a, ali i kantonalna ministarstva uključili su se u donaciju opreme za učenike.
“Nakon što su krizni štabovi i ministarstva obrazovanja usljed pandemije korona virusa naložili održavanje nastave na daljinu, odnosno koristeći se online alatima, uvidjeli smo na terenu da mnogo djece ne može pratiti nastavu jer nemaju adekvatan uređaj ili pristup internet konekciji”, kaže za Radio Slobodna Evropa Aldin Alić iz Kulta.
Daruj za nastavu
Danas Kult ima 20 punktova u zajednicama širom Bosne i Hercegovine u kojima još uvijek kroz akciju #darujzanastavu traje prikupljanje opreme.
“Do sada je prikupljeno oko 350 uređaja, uglavnom tableta i laptopa, koji su već uručeni učenicima”, kaže Alić, te dodaje da su reakcije učenika, koji u većini slučajeva prime direktno, neopisive.
“Važno je napomenuti da sva oprema ostaje u trajnom vlasništvu učenika, kako bi im olakšala školovanje i po povratku u školske klupe i redovnoj kabinetskoj nastavi,” dodaju iz Kulta. Osim lokalnih punktova u gradovima širom BiH, roditelji djece kojima treba oprema kako bi pohađali nastavu, mogu da popune online obrazac, na osnovu kojih iz Kulta reaguju u skladu sa prikupljenom opremom.
'Jupi, sad sam i ja kao i svi!'
Među pojedincima koji su osjetili potrebu da pomognu đacima u vrijeme pandemije je i Elma Velić, novinarka Radija Bosanska Krupa, koja je godinama radila i kao nastavnica.
“Kada je počela online nastava odmah su mi pala na pamet djeca kojima sam ja predavala, u jednom siromašnom selu prije par godina, za koje sam znala da sigurno nemaju s čega pratiti nastavu. Zamislila sam se malo kako bih mogla biti najviše pomoći, na koji način ako ništa skrenuti pažnju na taj problem”, pojašnjava za RSE Elma, koja kaže da je potom na Facebooku napisala post nakon kojeg su joj se krenuli javljati ljudi i ukazivati na određene porodice kojima je bila potrebna pomoć.
“Tako je i počelo. Potom su se i učiteljice počele javljati, jer su one najbolji poznavaoci svih svojih učenika, pa smo usklađeno djelovali”, kaže Velić i dodaje da su i njeni prijatelji odmah krenuli da poklanjaju svoje uređaje.
“Skupili smo tablete, mobitele, laptope također. Čak su ljudi poklanjali i televizore, što je bilo praktično za TV nastavu. Poslije smo skupili i odjeću i obuću, hranu sporadično i po potrebi skupimo, kako saznamo kome kad treba. Tu je bilo pomoći i od Općine,“ dodaje Velić.
Reakcije djece, koja zahvaljujući pomoći i dobročinstvu drugih mogu da u vrijeme pandemije prate nastavu i Elma kao i Aldin kažu da su neopisive.
“Najviše me pogodilo kad me dječak pitao da li može napraviti Facebook na 'tome'. Nakon potvrde da može, samo je rekao: 'Jupi, sad sam ko i svi!'”, dodaje Elma.
Pomoć za najranjivije
I u drugim zemljama Zapadnog Balkana situacija je slična kao i u Bosni i Hercegovini.
U Crnoj Gori se, zbog opasnosti od korona virusa, od 23. marta nastava iz učionica preselila na TV kanale, internet platforme, a Ministarstvo obrazovanja Crne Gore pokrenulo je stranicu #učidoma putem koje učenici mogu pratiti gradivo za osnovne i srednje škole.
Međutim, brojni učenici nisu u mogućnosti pratiti nastavu, a među njima, najranjiviji su pripadnici romske i egipćanske populacije, koja je kako navode iz Help Montenegro organizacije, u vrijeme pandemije posebno osjetljiva.
Stoga su pokrenuli akciju doniranja 120 telefona sa internetom na dva mjeseca kako bi romska i egipćanska djeca ali i njihovi medijatori koji im pomažu u obrazovanju, mogli pratiti redovnu nastavu.
“Shvatili smo iz komunikacije sa zajednicom da je nemanje interneta i telefona veliki problem za primjenu programa Ministarstva prosvjete #učidoma odnosno nastavak učenja online od kuće. Stoga smo uz pomoć njemačke Vlade i crnogorskog Telekoma uspjeli da osiguramo 120 pametnih telefona i kartica sa internetom od 30 GB za dva mjeseca”, kaže za RSE Klaus Mock, regionalni koordinator Help organizacije, koja je telefone podijelila djeci u Podgorici, Nikšiću i Beranima.
Zbog lošeg materijalnog stanja, većina porodica iz romske populacije u Crnoj Gori nema pristup internetu, i kako Mock navodi, djeca ali i njihovi roditelji su bili izuzetno sretni zbog donacije.
“Znamo da društvene inkluzije nema bez digitalne inkluzije, i uvjereni smo da se samo ovakvim inicijativama može izgraditi most iznad digitalnog i društvenog jaza sa kojim se svakodnevno suočava romska i egipćanska populacija u Crnoj Gori”, kaže Mock, koji dodaje da Help radi na tome da, obzirom da djeca moraju pohađati nastavu, a da ima još uvijek onih koji nemaju mogućnost pristupa internetu, prošire svoju akciju.
Donacija opreme i za đake na Kosovu
I prije no što je na Kosovu prijavljen prvi slučaj zaraze korona virusom, Vlada ove zemlje je početkom marta odlučila da uvede preventivne mjere i zatvori škole. To je također značilo da će dio učenika ostati onemogućen, zbog nedostatka opreme da prati redovnu nastavu.
Stoga je gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti (Shpend Ahmeti) 20. aprila pokrenuo akciju prikupljanja telefona, kompjutera i drugih uređaja kako bi se omogućilo djeci koja nemaju uslove da komuniciraju sa svojim nastavnicima.
U razgovoru za RSE on je kazao da kada je Ministarstvo obrazovanja počelo sa nastavom putem televizije, primećeno je da nastavnici žele i da direktno komuniciraju sa svojim učenicima putem različitih aplikacija. Međutim, iz škola u Prištini je stigla poruka da ima djece koja, zbog ekonomske situacije, nemaju ni televizor kod kuće, a kamoli druge uređaje.
Kako bi se izbjegla duga procedura kupovine tih uređaja, Ahmeti je putem Facebooka zatražio od sugrađana da doniraju svoje telefone, tablete ili kompjutere koje ne koriste.
"Imali smo veliki odziv. Ja sam oduševljen kao gradonačelnik Prištine pošto nisam očekivao sve ovo. Preko 200 pojedinaca je doniralo, sad su počele i kompanije da doniraju po 20, 30 novih laptopa, novih tableta. Ukupan broj koji mi tražimo je 400, a ja mislim da ćemo preći taj broj ", ispričao je on.
Kada se akcija završi, formiraće se komisija i uređaji će se podijeliti školama koje su unaprijed tražile pomoć.
"Moj cilj je da svaki donator, svaki pojedinac odnosno biznis koji je donirao, da ima ime djeteta koji je dobio tu donaciju, a kako bi donatori znali da je njihova donacija otišla u prave ruke", kaže.
Iako zemlje širom svijeta, djelimično i Zapadnog Balkana počinju sa olakšavanjem mjera koje su uvedene kako bi se usporilo širenje korona virusa, nema naznaka da će se đaci uskoro vratiti u školske klupe. Za sada, oni nastavljaju pratiti nastavu putem interneta i TV kanala, dok u isto vrijeme, akcije prikupljanja opreme za one koji ne mogu pohađati nastavu, i dalje traju.
**Na tekstu sarađivali: Amra Zejneli Loxha i Predrag Tomović
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum